Pomiče se prag primitaka za paušalno plaćanje poreza

Osim povećanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu, što se odnosi i na obrtnike ugostitelje, porezna reforma, koja bi trebala startati od početka 2017. godine, sadrži i druge novosti koje će utjecati na porezni položaj obrtnika. Namjera je da se za njih što je moguće više pojednostavni postupak utvrđivanja porezne obveze i tako im se olakša poslovanje. Pomiče se prag godišnjih primitaka do kojega obrtnici mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak umjesto utvrđivanja porezne obveze na temelju stvarno naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka. To će se povećanje praga odvijati u dva koraka: najprije se od 1. siječnja 2017. povećava sa sadašnjih 149.500 na 230.000 kn, a zatim od 1. siječnja 2018. na 300.000 kn godišnjih primitaka. Dakle, više će obrtnika imati mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dohodak, čime im se automatski smanjuju i izdaci za doprinose. Paušalisti plaćaju doprinose na mjesečnu osnovicu određenu faktorom 0,4, a obrtnici koje vode poslovne knjige plaćaju doprinose na osnovicu određenu faktorom 0,65, tako da prelazak na paušalno oporezivanje za gotovo 40 posto smanjuje izdatke za doprinose.

Ugostitelji i trgovci

Mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dohodak imat će i trgovci i ugostitelji, što do sada nije bilo dopušteno. No za njih se postavlja dodatni uvjet vezan uz fiskalizaciju gotovinskih računa. Ako mogu iz prodajnog prostora osigurati internetsku vezu i fiskalizirati izdane račune, a prihod im je do propisanog praga i nisu obveznici PDV-a, od 1. siječnja 2017. mogu porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu. Obrtnici koji imaju interesa u 2017. godini plaćati porez na dohodak u paušalnoj svoti moraju do 15. siječnja 2017. podnijeti zahtjev Poreznoj upravi. Mjesečna svota poreza utvrdit će im se rješenjem, ovisno o tome u koji će paušalni razred biti razvrstani prema veličini godišnjeg prihoda. Ako im prihodi tijekom godine premaše propisani prag koji dopušta paušalno oporezivanje, od sljedećeg mjeseca dužni su voditi porezne knjige. Za godinu ili za dio godine u kojoj su bili paušalni porezni obveznici, tako utvrđeni porez smatra se konačnim.

Više za reprezentaciju

Uvode se novosti i za obrtnike koji poreznu obvezu utvrđuju na temelju poslovnih knjiga. Njima se od 1. siječnja 2017. omogućava priznavanje izdataka za reprezentaciju u visini 50 posto učinjenih izdataka (sada 30%). U istom će se iznosu priznavati i izdaci povezani s osobnim prijevozom, tj. u visini 50% (sada 70%). Pravo poboljšanje nastupa od 1. siječnja 2018., kada se uvodi pravo na odbitak 50 posto pretporeza za izdatke za reprezentaciju i za osobni prijevoz, uključujući troškove goriva i održavanja osobnih automobila. Obrtnicima se uvodi priznavanje izdataka prema osnovi davanja proizvoda i robe za reklamne svrhe, do pojedinačne vrijednosti od 160 kn, uz uvjet da su proizvodi posebno označeni kao artikli koji nisu za prodaju. Takvi su se izdaci do sada priznavali samo obveznicima poreza na dobit, a od 1. siječnja 2017. priznavat će se i obveznicima poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Zadržavaju se gotovo sve dosadašnje olakšice za obrtnike koji vode porezne knjige propisane Zakonom o porezu na dohodak: za novo zapošljavanje, za izdatke za obrazovanje i izobrazbu, za istraživanje i razvoj. Te olakšice pod jednakim uvjetima ostvaruju svi obrtnici. Obrtnicima koji posluju na prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti porezna obveza umanjuje se za 50 posto, a onima s područja grada Vukovara za 100 posto. Ukinute su samo olakšice za obrtnike koji obavljaju djelatnost na područjima koja su prema stupnju razvijenosti razvrstana u drugu skupinu.

Na dobit ili dohodak

Od 1. siječnja 2017. povećat će se broj obrtnika koji će imati interes umjesto poreza na dohodak izabrati plaćanje poreza na dobit. To stoga što se u sustav oporezivanja dobiti uvodi snižena stopa od 12 posto za porezne obveznike s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna. Kako se dohodak od samostalne djelatnosti oporezuje stopom 24 i 36 posto, ovisno o iznosu godišnje porezne osnovice, uz uvećanje za prirez, obrtnicima koji ostvaruju godišnji dohodak veći od osobnog odbitka uvećanog za 210.000 kn bit će isplativo umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit. Odluče li se ta opciju, zarada će im se oporezivati stopom poreza na dobit od 12 posto, a tek u trenutku isplate neto dobiti plaćaju još 12 posto poreza na dohodak od kapitala, uvećano za prirez. Ne treba ih zabrinjavati to što se na dohotku od kapitala ne mogu koristiti osobnim odbitkom jer ga mogu iskoristiti isplatom poduzetničke plaće. Ne samo da im je u takvoj kombinaciji porezno opterećenje manje, nego pored toga još mogu izabrati da porez na dobit utvrđuju na temelju naplaćenih prihoda i plaćenih rashoda kao da su ostali u sustavu dohotka. Izaberu li u porezu na dobit primjenu novčanog načela, moraju i PDV plaćati prema naplaćenim naknadama.