Aktualno
StoryEditor

Potrebna su zakonska unaprjeđenja za daljnji razvoj kreditnih unija

26. Rujan 2023.
Irena Weberfoto Ratko Mavar

U Hrvatskoj trenutno posluje 16 kreditnih unija koje broje oko 70 tisuća članova, a za daljnji razvoj kreditnih unija potrebna su zakonska unaprjeđenja, istaknuto je u utorak na konferenciji Hrvatske udruge kreditnih unija (HUKU) - ‘Perspective of European Credit Unions‘.

Kako je istaknuto na konferenciji, za hrvatske kreditne unije od najveće važnosti je osiguranje depozita deponenata, proširenje članstva na pridružene članove, to jest mikro i male poduzetnike, proširenje vrste poslova, proširenje područja djelovanja, barem na više županija ako već ne na cijelu Hrvatsku, a tu je i mogućnost reklamiranja.

Predsjednica HUKU-a Željka Pirija-Benaković ustvrdila je da je trenutni zakonski okvir vrlo ograničavajući, pa bi zakonske izmjene trebale kreditnim unijama omogućiti daljnji razvoj i postojanje.

- Želimo se širiti, i svoje članstvo i teritorij, na sva područja koja su ostala prikraćena za određena financijska sredstva (...) te da u što većoj mjeri zaustavimo odlazak našeg stanovništva u svijet -  poručila je Pirija-Benaković.

Nažalost, kroz godine, od 33 kreditne unije koje su započele sa svojim radom, u Hrvatskoj ih danas imamo samo 16, istaknula je Pirija-Benaković, izrazivši zadovoljstvo jer postoji svijest da se neke stvari trebaju drugačije urediti. Dok primjerice kreditne unije u Irskoj imaju više od tri milijuna članova, u Hrvatskoj ih je tek oko 70 tisuća, navela je. 

Identificirana su područja koja se trebaju unaprijediti

Načelnica Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju u Ministarstvu financija Ivana Ravlić Ivanović rekla je da je osnovana radna skupina za izmjene zakona o kreditnim unijama, a i identificirana su područja koja se trebaju unaprijediti.

Tako je najavila i proširenje poslova kreditnih unija, a prema prvom nacrtu zakonskih izmjena, princip teritorijalnosti bi se trebao proširiti s jedne na tri županije. Kada je riječ o pridruženim članovima i kreditiranju poduzetnika, tu smo oprezni, pri čemu treba vidjeti i kakva su iskustva drugih zemalja, rekla je između ostalog Ravlić Ivanović.

- Cilj nam je i zaista vjerujem da nakon svih ovih godina možemo iznjedriti jedan dobro izbalansiran pravni okvir koji će predstavljati ‘više koraka naprijed‘ za rast i razvoj kreditnih unija - zaključila je.

Kreditne unije su pod nadzorom Hrvatske narodne banke (HNB), a kako je ustvrdila izvršna direktorica HNB-ovog Sektora bonitetne regulative i metodologije Sanja Petrinić Turković, sigurno postoji prostor za daljnji razvoj kreditnih unija, pri čemu je kao njihovu prednost istaknula to što jako dobro poznaju svoju klijentnu bazu, pa tako u većoj mjeri uspijevaju proizvode prilagoditi svojim članovima. 

- Sigurno ćemo podržati reformu koja će ići u smjeru proširenja poslova koje mogu raditi, proširenja teritorijalnog načela za kojeg smatraju da im je ograničavajuće (...) S druge strane, ono što kao regulator moramo, zadržat ćemo određenu visoku razinu ‘risk managementa‘ koja trenutno postoji -  izjavila je Petrinić Turković.

Kreditne unije pozitivno doprinose smanjenju isključenosti s financijskog tržišta

Profesorica emeritus na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Slavica Singer je rekla da se godinama zagovara nužnost zakonskih izmjena, pa se nada da će se sada nešto i pokrenuti. 

Singer je također apostrofirala potrebu promjene teritorijalnog kriterija, jer kako je ustvrdila, područje jedne županije nije dovoljno tržište ni za jednu kreditnu uniju. Između ostalog, osvrnula se i na činjenicu da se kreditne unije u Hrvatskoj temelje na fizičkim osobama, također sugeriravši da se članstvo treba proširiti i na mikro i mala poduzeća, kao što je slučaj u brojnim zemljama.

Govoreći o važnosti kreditnih unija, Singer je rekla da one popunjavaju onaj dio financijskog tržišta koji nije zanimljiv bankama, kao primjer navevši one koji žele pokrenuti ili razvijati svoj posao, a iz raznih razloga za to ne mogu dobit podršku banaka.

S profesoricom Singer se složio i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić, istaknuvši kako kreditne unije pozitivno doprinose smanjenju isključenosti s financijskog tržišta. Složio se i s potrebom širenja članstva, prije svega na mikro i male poduzetnike, što treba pratiti dobra kvaliteta upravljanja rizicima.

Također, napomenuo je Stojić, povećanje i razvoj poslovanja ovog tipa financijskih institucija trebaju pratiti i ‘određeni zahtjevi za likvidnošću‘.

Konferenciji su nazočili i gosti iz Svjetske mreže kreditnih unija i Europske mreže kreditnih unija, a glavna direktorica HUP-a Irena Weber je rekla da se ovom konferencijom upravo želi razmotriti poslovanje kreditnih unija u svijetu i u Europi, kao i njihov položaj u Hrvatskoj.

- Želimo potaknuti razmjenu ideja i razgovor o tome kako mogu još bolje doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske i promicanju financijske inkluzije - kazala je Weber.

20. srpanj 2024 09:37