Ministar uprave Ivan Kovačić najavio je da će se u sklopu reforme javne uprave poboljšati odnos između građana i službenika u lokalnoj samoupravi, s obzirom da europska istraživanja pokazuju da je povjerenje hrvatskih građana u državne institucije i lokalnu samoupravu među najnižima u EU.
- Odnos zaposlenika u lokalnoj samoupravi i građana trebao bi biti što bolji, u tom smjeru ide i reforma javne uprave, ona će biti usmjerena prema građanima, izjavio je Kovačić nakon sjednice Vlade te najavio da će se razmotriti i uredbe o korištenju službenih automobila, kao i bolji prijedlozi oko putnih naloga.
"Čak 52 posto građana smatra da je nekim društvenim skupinama dostupnije obrazovanje, u 63 posto slučajeva to se odnosi na zdravstvene usluge, a u 54 posto slučajeva na policiju," istaknula je Musa ustvrdivši kako baš to građane najviše smeta i zbog toga osjećaju nepovjerenje prema vlasti.
Povjerenje građana u institucije konstantno nisko
Europsko istraživanje o povjerenju građana u nacionalne institucije ERCAS, predstavljeno u četvrtak na stručnom skupu, pokazalo je kako je u razdoblju od 2008. do 2013. povjerenje hrvatskih građana u parlament palo za četiri posto, koliko je smanjeno i povjerenje u regionalna predstavnička tijela.
- U istočnoeuropskim zemljama povjerenje građana u institucije konstantno je nisko, samo 6 posto građana u Sloveniji vjeruje Vladi, u Hrvatskoj 14 posto, a u Švedskoj 69 posto. Ključni generatori nepovjerenja su nesigurnost i dokazi korupcije, bez transparentnosti nema povjerenja. Tek kada građani postanu uvjereni da javne politike postižu uspjeh, trendovi će se okrenuti, ustvrdila je povjerenica za informiranje Anamarija Musa.
>>>Pitanja anonimizacije, lobiranja i poslovnih tajni na putu prema transparentnoj vlasti
Od svih zemalja EU-a u Hrvatskoj je najveća percepcija javnosti da su neke skupine u društvu povlaštene u dostupnosti javnih usluga poput zdravstva, obrazovanja i policije.
- Čak 52 posto građana smatra da je nekim društvenim skupinama dostupnije obrazovanje, u 63 posto slučajeva to se odnosi na zdravstvene usluge, a u 54 posto slučajeva na policiju, istaknula je Musa ustvrdivši kako baš to građane najviše smeta i zbog toga osjećaju nepovjerenje prema vlasti.
- Takva percepcija bi se trebala iskorijeniti, a građani bi s punim povjerenjem trebali kontrolirati vlast, uz eventualno detektiranje mogućih nedozvoljenih radnji, ustvrdila je Musa.
Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu pohvalio je neke pomake u pristupu građana informacijama, transparentnosti financijskih dokumenata, te pristupu građana u oblikovanju proračuna.
Afere smanjuju povjerenje građana u sustav
No, svjesni smo da iz dana u dan imamo afere kojima se smanjuje povjerenje građana u javni sektor, upravu i uopće politički sustav, umjesto da političari rade obrnuto - na jačanju političkih načela, razvijanju profesionalizma i učinkovitosti javnoga sektora.
- Puno stvari treba poduzeti, još uvijek imamo problematične neke dijelove zakonodavstva koje bi trebalo promijeniti. Političari bi trebali biti pristupačniji građanima i rješavati probleme lokalnih zajednica, ustvrdio je Kaprić.
Veću prisutnost korupcije na lokalnoj razini objasnio je njezinom većom vidljivošću u manjim sredinama gdje se političari i javni službenici bolje poznaju. - Na državnoj razini to nije slučaj, ali kada bukne neka afera i onda krenemo njezinim tragom, vidimo da ni tu stvari ne stoje puno bolje, rekao je Koprić.
Na skupu je istaknuto povećanje transparentnosti u pružanju informacija građanima, u čemu je značajnu ulogu odigrao internet te otvorenost prema građanima koji sudjeluju u odlučivanju preko savjetovanja. Stručnjak za procese europske integracije Igor Vidačak predstavio je središnji internetski portal za savjetovanje s javnošću, za koji je rekao da u zadnje vrijeme ima ih više od 6000 registriranih korisnika.
- Vidljivi su rezultati savjetovanja za svaki akt o kojem se provede savjetovanje. No, od pristiglih komentara češće se prihvaćaju oni tehničke prirode, a manje oni koji sadržajno mijenjaju određene opcije, rekao je Vidačak.