Kada poljoprivrednik dobije poticaje, njima može rješavati svoje često nagomilane dugove. No postoji i problem kod onih poljoprivrednika koji ne žele otplaćivati svoje dugove zloupotrebljavajući čl. 141. Zakona o poljoprivredi, koji kaže da se ne može poljoprivredniku ovršiti račun ako mu je isplaćeno do 50 tisuća kuna poticaja.
U prošloj sam Pravdi pisao o problemima koji nastaju zato što poljoprivrednici ne dobivaju rješenja za dodjelu poticaja i nikad ne znaju je li to sve što su dobili za određenu godinu. O tome mi je pričao direktor jedne poljoprivredne tvrtke koji nije želio da mu se spominje ime. Upravo mi je on ispričao i za problem izbjegavanja ovrhe na temelju svoga iskustva. Slučajno ili ne
Poljoprivredniku je u ratama isplaćeno po 50 tisuća kuna, a u dvije rate po 49.900 kuna. Tako je izbjegao ovrhu za dug od nekoliko tisuća kuna dobivši nekoliko stotina tisuća kuna poticaja.
Njegov je dužnik također jedna mala poljoprivredna tvrtka koja mu je dužna tri tisuće kuna, a lani je dobila poticaje od oko 250 tisuća kuna. Sud je još ranije donio rješenje o ovrsi i spomenuti se dužnik mogao odmah ovršiti bez čekanja pravomoćne presude jer je riječ o iznosu manjem od deset tisuća kuna (čl. 26. Ovršnog zakona), ali dužnik koji je poticaje dobio prema nekoliko osnova i plaćeni su mu u nekoliko rata uspio je izbjeći ovrhu.
- Dobio je tri uplate od po pedesetak tisuća kuna u vrijeme dok se još nisam odlučio ovršiti ga te za vrijeme postupka. Nakon što je doneseno rješenje o ovrsi, njemu je u dvije isplate isplaćeno još po 49.900 kuna i vjerojatno će mu isplatiti i sitni ostatak koji se također ne može ovršiti - priča direktor tvrtke koja potražuje od dužnika 3000 kuna.
Pitanje je sada je li slučajnost to da je dvaput uplaćeno po 49.900 kuna ili je to pak napravljeno u dosluhu s nekim iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Moj je sugovornik uvjeren da je to drugo u pitanju, ali ne možemo to tvrditi bez dokaza. No isto tako, ruku na srce, znamo da takvo što nije nemoguće, pa bi bilo dobro da rukovodeći ljudi u Agenciji obrate pozornost na takve slučajnosti (ili ‘slučajnosti‘) i da se svaka takva transakcija provjeri. Primjerice, zašto je uplaćeno baš 49.900 kuna?!
Iako sam pitao razmatra li se mogućnost da se nešto učini kako dužnici ne bi zloupotrebljavali čl. 141. Zakona o poljoprivredi, u Agenciji nisu odgovorili. Samo su poručili da postupaju ‘u skladu sa Zakonom o poljoprivredi‘.
Lider nudi rješenje
Ne želim baciti sumnju na sve zaposlenike u Agenciji, a kamoli ih optužiti. Uostalom, nije isključeno da se netko u Agenciji sažalio na lažne jadikovke dužnika, izašavši mu ususret. No da se takve zloupotrebe ne bi događale, Lider bi ponudio i moguće rješenje, tj. da se, primjerice, odredi da se u jednoj godini ne može ovršiti 50 tisuća kuna od ukupnog iznosa poticaja, a sav preostali novac koji sjedne na račun dužnika mogao bi se ovršiti. Tako bi se vjerovnik možda načekao, ali ne bi čekao dovijeka. Ili pak da se izmjenom Zakona kaže da se 30 posto uplaćenog novca za poticaje u jednoj godini ne smije ovršiti. Mislim da bi to bilo korektno, jer ovako poljoprivrednik dužnik može beskrajno izbjegavati ovrhu a da u godini dobije lijepu svotu za poticaje. Zbog svega toga moj sugovornik s pravom smatra da takvom zakonskom odredbom Ministarstvo poljoprivrede (koje je predložilo takvu odredbu) štiti dužnike, a posredno i nered na tržištu.
Pozdrav slovenskoj vladi
Moram ispričati zgodu koju sam doživio iako, doduše, nije za ovu rubriku. Pripremao sam članak u kojem sam zamolio slovensku vladu za neke podatke. Kako bih ispao maksimalno korektan, zamolio sam svoga znanca koji u Sloveniji radi kao vozač da mi pitanja prevede na slovenski jezik. Poslao mi ih je na slovenskome, a ja sam ih, baš onako zadovoljan, proslijedio slovenskoj vladi. Sa znancem sam se dogovorio da ću mu odgovor slovenske vlade proslijediti tako da mi ga prevede na hrvatski jezik. Htio sam Slovencima iskazati poštovanje i baš sam bio zahvalan znancu što je dobro obavio zadatak. Već sutradan iz slovenske vlade poslana je e-poruka sljedećeg sadržaja: ‘Pozdravljeni gospod Felić, prosimo, postavite vprašanja kar v hrvaščini. Bomo lažje razumeli, hvala. Prijazen pozdrav.‘