Vlada je sa sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, koji, kako je istaknuto, treba omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima.
- Riječ je o projektu od strateškog značaja, o kojemu dugo razgovaramo, koji je izazvao i prijepore i određene otpore u jedinicama lokalne samouprave. Međutim, smatramo da na ovaj način s posebnim zakonom na najučinkovitiji i i vjerujem najbolji način, uvažavajući sve aspekte zaštite okoliša, možemo riješiti i diverzifikaciju opskrbe plinom i staviti Hrvatsku na energetsku kartu Europe u jednom sasvim drugom svjetlu nego do sada, istaknuo je premijer Andrej Plenković.
I državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat ističe kako je radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i pozicioniranja Hrvatske na europskom energetskom tržištu kroz diverzifikaciju dobavnih pravaca interes Hrvatske potrebno osigurati brzu realizaciju LNG terminala na otoku Krku.
>>>Sinčić: Nema ekonomske računice u plutajućem terminalu, Plenković i Ćorić lažu
- Predloženi će zakon omogućiti da se ovaj strateški projekt za Republiku Hrvatsku realizira u zadanim rokovima, rekao je Horvat.
Predloženim se zakonom, tzv. lex LNG uz ostalo uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira naknada za sigurnost opskrbe itd.
Koncesija na pomorsko dobro
Prema prijedlogu, nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze - najprije izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi.
Zakonom Vlada, uz suglasnost Hrvatskog sabora, investitoru odnosno tvrtki LNG Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene - industrijske luke - terminala za UPP, u Omišlju, a Lučkoj upravi Rijeka se daje ovlaštenje da investitoru da koncesiju u svrhu izgradnje mjesta opskrbe UPP-om u Luci Rijeka - bivšoj Petrolejskoj luci, radi omogućavanja daljnje distribucije ukapljenog prirodnog plina.
>>>Dorić: LNG terminal realizirat će se 2020.
Predloženim se zakonom određuje i područje pomorskog dobra koje se daje u koncesiju, a koja bi se dala na 99 godina, kao i koncesijska naknada. Iznos te koncesijske naknade bio bi različit ovisno o godinama trajanja ugovora,a zakon za to predviđa tri razdoblja - do 25 godine trajanja ugovora, od 25. do 50. godine te od 55. do 99. godine.
Iznos koncesijske naknade u tim bi razdobljima rastao pa bi tako do 25 godina trajanja ugovora naknada iznosila u stalnom dijelu 2,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra i 0,5 kuna po megavatsatu (MWh) plina isporučenog u transportni sustav, u idućem razdoblju (od 25. do 50. godine) stalni dio raste na 4,00 kune po kvadratu i promjenjivi na 0,10 kuna po MWh plina, da bi u zadnjem razdoblju (od 50. do 99 godine) stalni dio iznosio 8 kuna po kvadratu pomorskog dobra, a promjenjivi dio 0,20 kuna MWh isporučenog plina.
Prema prijedlogu, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje LNG terminala u interesu je Republike Hrvatske te se nekretnine potrebne za to izvlašćuju u korist države. Tako bi investitor, odnosno tvrtka LNG Hrvatska u ime i za račun države pokrenula postupak izvlaštenja.
>>>Barbara Dorić nova je direktorica tvrtke LNG Hrvatska
Zakonskim se tekstom uređuje i naknada za sigurnost opskrbe sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 kojom se određuju obveze država članica da implementiraju između ostalih i preventivne mjere za sigurnost opskrbe.
Zakonom bi se odredilo i da pomorski objekt za prihvat, iskrcaj, skladištenje i uplinjavanje UPP-a odnosno FSRU brod mora ploviti pod hrvatskom zastavom, a kako bi se potaknulo zapošljavanje hrvatskih pomoraca na tom pomorskom objektu oni bi, kao i naši pomorci u međunarodnim vodama, bili oslobođeni plaćanja obveznih osiguranja i plaćanja poreza na dohodak.
Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trebao bi potaknuti investicije u to područje
Vlada je Saboru u drugo čitanje uputila prijedlog novog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji definira nadležnosti za obavljanje pojedinih poslova, uključujući i nužne aktivnosti prilikom realizacije projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u skladu s međunarodnom praksom i EU direktivama te zatvoriti EU piloti.
>>>Drugi krug podnošenja obvezujućih ponuda za zakup kapaciteta LNG terminala pomaknut na 22. lipnja
- Predloženi zakon treba pridonijeti poticanju novih investicija u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda odnosno omogućiti pokretanje novih nadmetanja za istraživanje i eskploataciju ugljikovodika na kopnu a time i mogućnost otkrivanja novih rezervi nafte i plina posebice plina što bi dovelo dovelo do zaustavljanja pada rezervi kojem svjedočimo posljednjih godina, istaknuo je Horvat.