Devizna intervencija Hrvatske narodne banke, druga u kolovozu te novo eursko izdanje trezorskih zapisa s negativnom kamatnom stopom, sve je to povezano i čini jedan zanimljiv krug.
Analitičari Raiffeisen banke u najnovijem izvješću kažu kako je HNB od domaćih banaka kroz dvije aukcije u kolovozu otkupio 624,6 milijuna eura povećavajući dodatno kunsku likvidnost koja trenutno premašuje 32 mlijarde kuna.
- Uz rekordno visoku razinu likvidnosti očekujemo kako će se kamatne stope na novčanom tržištu zadržavati na povijesno niskim razinama - kažu u RBA. A to je potvrđeno na aukciji trezorskih zapisa u utorak kada je izdano 81 milijuna kunskih te 32 milijuna eurskih trezorskih zapisa ročnosti godinu dana pri čemu je prinos na kunske trezorce pao za 1bb na 0,07 posto dok je prinos na trezorce uz valutnu klauzulu također zabilježio korekciju na niže, spustivši se, po prvi put, u negativan teritorij na -0,05 posto.
- Nadalje, otkup deviza od banaka putem devizne intervencije utjecat će na daljnji rast međunarodnih pričuva koje prema posljednjim podacima HNB-a na dan 16. kolovoza iznose 19,99 milijardi eura u bruto izrazu što će istodobno potvrditi poboljšanje percepcije rizika Hrvatske. Početkom tjedna tečaj eura i kune se kretao na razinama oko 7,39 kuna za euro. Završetkom središnjeg dijela turističke sezone pritisci na jačanje domaće valute polako će jenjavati dok s dolaskom jesenskih mjeseci očekujemo povratak tečaja prema blago višim razinama, ali i zadržavanje istog ispod 7,45 kuna za euro - kažu u RBA.
Iako, ne isključuju mogućnost sporadičnih pritisaka u smjeru jačanja kune podržanih pojačanim priljevom deviza, ali i izdanjem obveznica na domaćem tržištu.
- Naime, prema Strategiji upravljanja javnim dugom, treće i četvrto tromjesečje rezervirano je za izdanja na domaćem tržištu kojim će Vlada zatvoriti (re)financiranje za 2019. S obzirom na ekonomsko okruženje, solidna fiskalna poboljšanja i podizanje rejtinga, nije isključeno daljnje blago sužavanje spreadova – osobito na duljem kraju krivulje. Osim toga, investitori, uglavnom institucionalni, kao i obično, željni su novih lokalnih izdanja kako bi plasirali visoku likvidnost akumuliranu u svojim bilancama. Za Vladu zaduživanje pod takvim uvjetima znači značajne uštede na kamatnim troškovima koji su u posljednje tri godine smanjeni za gotovo milijarde kuna ili 25 posto te su u 2018. bili na razini 2,3 posto BDP-a - zaključuju analitičari RBA.