S ciljem da se u pokidanom hrvatskom lancu proizvodnje hrane ustroje karike koje nedostaju te da do 2025. godine hrvatska prehrambena industrija postane neto izvoznik, otvorena je u Hotelu Osijek konferencija o ruralnom razvoju – ‘Uloga u lancu proizvodnje hrane‘. Konferenciju je organizirao poslovni tjednik Lider u partnerstvu s Ministarstvom poljoprivrede i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.
>>>Tolušić krati lanac opskrbe hranom za bolnice, vrtiće, škole…
Što poduzima Ministarstvo poljoprivrede prema konkurentnijoj proizvodnji hrane, rekao je u uvodnom izlaganju ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
- U poljoprivredi ima puno pozitivnih primjera, definitivno ima potencijala u hrvatskoj poljoprivredi i ona je neodvojiva od ruralnog prostora, rekao je Tolušić.
Što se tiče današnje situacije, Tolušić je istaknuo da imamo milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, 165.000 OPG-ova (od kojih 70.000 ima 1 člana) te 105.000 korisnika izravnih plaćanja, kao i pokrivenost uvoza izvozom od 50 posto.
Poljoprivreda treba biti samodostatna, konkurentna, pametna i održiva
Ono što je obilježilo poljoprivredu zadnjih 30 godina je nesređeni posjed i upitno pravo korištenja zemljišta, nepostojeće poduzetništvo u poljoprivredi, niska konkurentnost, slaba educiranost proizvođača, loša dobna struktura te depopulacija ruralnih područja.
- Ono što smo učinili da to promijenimo je da smo uveli učinkovitiji rad uprava i agencija, predložili novi pravni i gospodarski okvir, zakone i pravilnike, olakšali dostupnost EU novca. Uređujemo i zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta, uvodimo kratke lance, promoviramo domaće proizvode i sprječavamo nepoštene trgovačke i otkupljivačke prakse, rekao je Tolušić.
>>>‘Obećano-učinjeno’: Tolušić osigurao 305 milijuna kn više za poticaje poljoprivrednicima
Istaknuo je da u budućnosti hrvatska poljoprivreda treba biti samodostatna, konkurentna, pametna i održiva, dodavši da će se to postići povećanjem količine navodnjavanih površina i korištenog poljoprivrednog zemljišta, satelitskim nadzorom i kontrolom površina, umrežavanjem usluga, povećavanjem proizvodnje eko proizvoda, osiguranjem osnovne javne infrastrukture u ruralnim područjima, povećavanjem dostupnosti i brzine širokopojasnog interneta i omogućavanjem razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti na selu.
Što se tiče Programa ruralnog razvoja, naglasio je da je ukupno raspoloživo 2, 06 milijardi eura te da su raspisana 42 natječaja.
>>>Žalac: Uskoro će preko pola Hrvatske imati status potpomognutog područja
Sve prisutne pozdravio je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, istaknuvši da su skupovi poput ovoga odlična prilika da se Slavoniju ugradi u Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine. Pozdravnu riječ imali su i Boris Piližota, zamjenik gradonačelnika Osijeka, koji je istaknuo da je Slavonija centar poljoprivredne proizvodnje te Petar Lagator, zamjenik župana Osječko-baranjske županije koji je naglasio da će ova konferencija ipak dati i iznjedriti osnovne smjernice u kojem se smjeru trebaju razvijati odnosi između industrije, prerade i korisnika.