Aktualno
StoryEditor

Trebamo li novi paket mjera za gospodarstvo?

17. Ožujak 2022.

Redovi na benzinskim crpkama i eksplozija iznosa na računima za struju i plin u kombinaciji s općenitom neizvjesnošću koju su zapadne sankcije Rusiji unijele u poslovnu zajednicu povlače za sobom logično pitanje je li vrijeme za novi paket pomoći gospodarstvu.

Vlada se dosada ograničila na intervencije u cijenu goriva i visinu računa za energiju najugroženijim društvenim skupinama, no postoji prostor i za druge mjere kao što sugeriraju primjeri Portugala, koji je osnovao posebnu kreditnu liniju za kompanije pogođene sankcijama, Španjolske, koja je pored poreznih olakšica u energetskom sektoru odlučila pomoći izravno i svom poljoprivrednom sektoru i Francuske koja je državnu 'elektru' prisilila na ograničavanje rasta cijena struje na 4 posto ove godine. Ukratko, svatko se češe gdje ga svrbi i gdje može dosegnuti. S druge strane, u razgovoru za Lider, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić, ustvrdio je kako Vlada i ne može učini puno u ovoj situaciji. Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća kako je Hrvatska među najovisnijim zemljama o ruskim fosilnim gorivima uz Njemačku i Mađarsku, što znači da će se potrošači morati priviknuti na više cijene. Prema njemu, vladine intervencije se možda trenutačno čine privlačnima, ali srednjoročno mogu imati izrazito negativne učinke.

- Ovu tezu dokazuju snažne intervencije u poljoprivredi koje u protekla dva desetljeća nisu rezultirale povećavanjem produktivnosti. Upravo suprotno, poljoprivredni proizvođači su navikli na intervenciju i ne ulažu u svoju produktivnost. Mišljenja sam da bi Vlada trebala prepustiti tržišnom mehanizmu stabiliziranje cijene i stvaranje nove ravnoteže. Više cijene energije bi mogle rezultirati racionalnijim korištenjem i smanjivanjem potrošnje, za što zasigurno postoje veliki potencijali. Slično je i s hranom - zbog povijesno najnižih cijena u 2020. u Hrvatskoj je velika količina hrane završavala u otpadu - poručuje Novotny.

Ako bi pak ipak intervenirala, zahvati bi se prije svega trebali odnositi na povećanje socijalnih vaučera za kućanstva s najnižim dohocima, a može i sniziti porezno opterećenje. Ipak, snižavanje poreza na energente, upozorava, snizilo bi cijene od čega najmanje koristi mogu imati upravo ta kućanstva jer najmanje troše. Zato bi snižavanje PDV-a na sve prehrambene proizvode bila mjera u pravom smjeru, vjeruje Novotny. U svojoj ocjeni kapaciteta Vlade da reagira, slaže se s ocjenom šefa HUP-a i kaže kako je vrlo ograničen u odnosu na 2020. zbog inflacije i povećanih prihoda od poreza na potrošnju.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski nudi i neka druga rješenja. Primjerice, Vlada bi mogla ići u smjeru plivajućih trošarina na cijenu motornih goriva po uzoru na Sloveniju kako bi se smanjile oscilacije cijena, a i on na nišanu ima PDV, no u području motornih goriva. Pored toga, Kotarski drži da je potrebno znatno ubrzati i povećati financiranje za provođenje projekata usmjerenih na proizvodnju obnovljivih izvora energije te osmisliti plan ušteda, tj. podizanja energetske efikasnosti u sklopu javnih ustanova, ali i za privatna kućanstva.

- Naravno, ove troškove nije moguće financirati podizanjem poreza, a u ovim uvjetima niti značajnim povećanjem zaduženja. Stoga će Vlada sa socijalnim partnerima morati pronaći rješenje kako zadržati kontrolu nad rastom troškova na rashodovnoj strani proračuna. U odnosu na značajno dizanje osnovice predloženo od strane sindikata, puno kvalitetnije rješenje sastojalo bi se u tome da se za dio zaposlenika javnog sektora poveća iznos naknade za prijevoz, uslijed porasta troškova energenata, pri čemu bi se postiglo rješenje značajno povoljnije za stabilnost proračuna - zaključuje Kotarski.

Nešto mjesta za dodatne državne intervencije je izgleda ostalo, ali ne previše. Svi gledaju prema PDV-u, premda postoje razlike u predloženom opsegu korištenja tog instrumenta, a očito je i da se puno dalje od energije ne može ići. Doduše, Liderova tema u aktualnom broju sugerira kako upravo to najviše muči domaće poduzetnike, stoga bi odlučne i eventualno nešto dublje zahvaćanje države u tom području mogle biti dovoljne za ublažavanje učinaka divljanja cijena. Problemi u opskrbi drugim ključnim proizvodnim inputima i poslovanju na ruskom tržištu ili rusko vlasništvo u domaćim

06. prosinac 2022 17:34