Rezultati poslovanja javnih poduzeća za prvih devet mjeseci 2012. godine pokazuju da su ukupni prihodi pali za 0,3 posto, ukupni rashodi su porasli za 1,8 posto, a gubici su prema procjeni dosegli gotovo 800 milijuna kuna, upozorava ekonomska analitičarka Suzana Košćak.
Analiza poslovanja 23 javna poduzeća, kojoj nedostaju podaci iz HAC-a, HC-a i Janafa, pokazuje da je lani porastao broj javnih tvrtki koje posluju s gubitkom. U 2011. godini bilo ih je šest - HRT, Croatia Airlines (CA), HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, Vjesnik i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), a u 2012. priključili su im se i HŽ Cargo, Hrvatske vode i Hrvatska pošta.
Košćak je na okruglom stolu u organizaciji časopisa Banka posvećenom restrukturiranju javnih poduzeća napomenula da su, prema procjeni, javne tvrtke u prošloj godini uspjele generirati ukupne prihode u iznosu od 34,1 milijardu kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 34,9 milijardi kuna.
Najveći gubitaši su CA s 552 milijuna kuna gubitka zbog vrijednosnih usklađenja zrakoplova i knjiženja kamata, HŽ Infrastruktura s gubitkom od 265 milijuna kuna, te ARZ s gubitkom od 210 milijuna kuna unatoč povećanju cestarina u lipnju.
S druge strane, samo sedam javnih poduzeća ostvarilo je porast dobiti - HEP Grupa, Hrvatske šume, Narodne novine, Croatia Osiguranje, Odašiljači i veze, Plinacro i Fina. Pritom su značajniji rast dobiti imali samo HEP za 5,1 posto (kojem je odobreno poskupljenje struje za 20 posto), te Hrvatska lutrija za 3 posto, dok su svi ostali porasti u rasponu od 0,4 do 1,5 posto.
U prošloj godini javne tvrtke nisu se pomakle niti prema bržem izmirenju obveza prema dobavljačima, jer je prosjek plaćanja obveza 121 dan, dok i dalje svoja potraživanja naplaćuju dvostruko brže nego što ih plaćaju.
Uprave javnih tvrtki loše upravljaju impozantnom imovinom od gotovo 210 milijardi kuna, jer iz nje uspijevaju generirati samo 34,1 milijardu kuna prihoda, što je samo 16 posto ukupne imovine, ocjenjuje Košćak.
Javne tvrtke su uglavnom nekonkurentne i koriste subvencije iz proračuna, dok monopolistički položaj većine tvrtki sprečava razvoj konkurencije i povećava inertnost samih tih poduzeća.
Istovremeno, rigidnost javnog sektora potvrđuje se u činjenici da je od početka krize 2008. godine u privatnom sektoru izgubljeno 150.000 radnih mjesta, dok je zaposlenost u javnom sektoru povećana. Udio zaposlenih u javnim poduzećima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj dosiže gotovo 12,5 posto, dok je taj prosjek u zemljama EU-a 6,2 posto.
Košćak stoga postavlja pitanje što učiniti s javnim poduzećima - treba li ih privatizirati ili restrukturirati? Ona smatra da poduzeća koja ostvaruju pozitivan vlasnički kapital Vlada treba prodati i zaraditi na toj prodaji, osim onih koja su od strateškog značaja za Hrvatsku.
Javna poduzeća koja pak ostvaruju negativan vlasnički kapital treba restrukturirati jer im je dug veći od vlasničkog kapitala, što uzrokuje pad vrijednosti kompanije pri prodaji strateškom investitoru.
Iako restrukturiranje i privatizacija javnih poduzeća kasni, još uvijek postoji prilika za to koju treba iskoristiti, poručuje Košćak. Država bi trebala napokon početi živjeti od zarade javnih poduzeća, te se odreći većinskih paketa i uspješnim privatizacijama puniti proračun.
Vlada bi pak trebala jačati regulatornu funkciju države kroz reforme i jačanje zakonodavnog okruženja za ulaganje i razvoj, te prestati tretirati javna poduzeća kao jedinice za kupovanje socijalnog mira. Investitori i prilike za to postoje i prije ulaska Hrvatske u EU, smatra Košćak.