Borislav Škegro , bivši HDZ-ov potpredsjednik vlade, ministar financija i suvlasnik društva za upravljanje fondovima rizičnog kapitala Quaestus Private Equity, u intervjuu za Jutarnji list komentirao je svoju novu životnu misiju – brodogradilišta.
Škegro je objasnio koji je njegov interes u industriji od koje bježe banke i investitori rekavši kako su fondovi rizičnog kapitala ulažu isključivo u one projekte u kojima je moguće očekivati visoku stopu povrata na uloženi kapital, sukladno visokom riziku koji preuzimaju, ali i sposobnostima da se aktivno nose s tim rizicima.
- Tri su osnovna tipa takvih ulaganja. Prvi i najrizičniji tip je ulaganje u potpuno novu kompaniju. Vrlo rizično. Primjer je recimo Intel. Ili naš Metronet. Drugi tip je ulaganje u skokovit rast male, ali već dokazano uspješne kompanije. Opet rizično, ali nešto malo manje. Treći i najčešći osnovni tip ulaganja fondova rizičnog kapitala je restrukturiranje već postojeće kompanije koja je u velikim problemima, a takva su naša velika brodogradilišta, ili nedovoljno profitabilna s obzirom na potencijal – izjavio je Škegro.
Škegro je opovrgnuo kako je upravo on bio najviše angažiran oko razrade modela preuzimanja rekavši kako je ‘barem petnaest ljudi sudjelovalo je u razradi modela, od kojih ovaj koji je prezentiran jedini svladava brojna ograničenja‘.
- Da ponovim, fondovi ne poklanjaju niti razbacuju novac na pokrivanje starih dubioza. FGS-ovi omogućuju novi početak – rekao je bivši ministar.
Objasnio je kako je njegov prvi ozbiljan kontakt s brodogradnjom bio je prije trideset godina. -Tada sam bio dio tima na Ekonomskom institutu Zagreb, koji je radio od Vlade naručenu studiju o problemima brodogradnje. Prije par tjedana pročitao sam zaključni odlomak iz te studije nekolicini ljudi iz sektora, ne spominjući izvor. Kimali su glavama potvrđujući zaključke, misleći da se radi o jučer napisanom tekstu. Dakle, malo toga se promijenilo u trideset ili čak šezdeset godina. Ne brinite, znamo jako dobro u što se ulazi, puno bolje od brojnih promatrača i tobožnjih mudraca koji nikada nisu u stanju predložiti alternativu – kaže Škegro te dodaje kako ulaze pod jednim uvjetom: da povjerenički odbori 75-postotnom većinom odobre projekt na tržišnim principima profitabilnosti.
Škegro je prokomentirao i spekulacije kako je u pozadini angažmana dogovor s Vladom oko dobivanja zelenog svjetla u nekim državnim tvrtkama, poput ACI-ja.No, on to naziva spekulacijama besposličara te izjavljuje kako ne postoji veza između ACI-ja i brodogradilišta. - Inače, javna je stvar da je na svih pet povjereničkih odbora FGS-ova prošle godine odobren koncept projekta ulaganja u ACI. Dakle, glasovima i države i privatnih ulagatelja. I onda je zapelo jer nas uprava bez Nadzornog odbora nije pustila da obavimo dubinsko snimanje – komentira Škegro.Kalkulacije kolika će biti financijska težina dokapitalizacije Uljanika Škegro nije želio otkriti rekavši samo kako ‘nije riječ o ogromnim iznosima već je važnija je zdrava partnerska struktura u kojoj svatko radi ono u čemu je najbolji‘.