U praksi se često javlja problem u vezi sa služnošću, uglavnom zbog toga što je navodno svima sve jasno o tome.
Služnosti su stvarna prava koja se mogu uknjižiti u zemljišnoj knjizi kao i pravo vlasništva, a golema je razlika u vrijednosti nekretnine koja je opterećena služnošću i one koja nije. Onaj tko ima služnost ovlašten je na određeni način koristiti se tuđom stvari, primjerice prolaziti preko tuđe parcele, pješice ili nekim prijevoznim sredstvom, ili je vlasnik u obvezi nešto ne činiti, primjerice ne podizati kuću preko određene visine. Zakon sadržava vrlo precizne odredbe o tome kako služnost prestaje i baš u vezi s tim ima mnogo parnica. Stoga je korisno znati na što trebaju svratiti pozornost oni koji služnost imaju da je ne bi izgubili.
Moguća zastara Pravila o služnosti nalaze se u čl. 241. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Osnovno je pravilo da ako netko, neovisno o razlogu, ne iskoristi pravo služnosti tijekom 20 godina (primjerice ne prolazi preko određene tuđe parcele iako mu to služnost dopušta), pravo mu prestaje zastarom. Međutim, ako se vlasnik opterećene stvari (primjerice zemljišta preko kojega netko ima pravo prolaziti) protivi, a onaj tko ima pravo služnosti baš zbog tog protivljenja ne izvršava služnost tri godine, pravo služnosti također prestaje. Naravno, teret dokaza snosi onaj koji tvrdi da se sadržaj nije izvršio i da je to bilo baš zbog protivljenja vlasnika. Ipak, unatoč tome što se pravo služnosti nije iskoristilo, nema prestanka služnosti sve dok na opterećenoj stvari postoji naprava namijenjena upravio izvršavanju toga prava - primjerice crpka za vodu ako je služnost crpljenja vode, most ako je namijenjen prelasku potoka…
Posjedovne tužbe Zanimljivo je da je stvarna služnost jedino pravo koje je moguće štititi i posjedovnim tužbama, koje su inače jako učinkovite jer se tijekom njih na sudu ne raspravlja o pravu, već samo o tome je li netko povrijedio konkretno faktično stanje. Za poduzetnike je jako važno da manipulacije služnošću mogu ugroziti pojedine projekte, posebno građevinske i poljoprivredne. Naime, ako netko pokrene sudski postupak i stavi tzv. plombu u zemljišnu knjigu jer se vodi parnica radi utvrđenja da se na nekoj parceli (neovisno o planskim dokumentima) ne smije podignuti zgrada viša od prizemnice, teško će se dobiti isprave za građenje, a još teže pronaći kupci stanova i poslovnih prostora. Sportskim ili teniskim žargonom rečeno, i pravo služnosti još je jedan pravni institut koji je jako pogodan za tzv. reket.