Kad tuzemni obveznik poreza na dobit daje kredit povezanom poslovnom subjektu koji ima sjedište u inozemstvu, a ugovori kamate niže od propisanih 5,14 posto, obvezan je povećati osnovicu poreza na dobit za razliku između prihoda od kamata
Povezani poslovni subjekti od kojih jedan ima sjedište u tuzemstvu i obveznik je poreza na dobit, a drugi u inozemstvu, moraju se u međusobnim odnosima brinuti o odredbama hrvatskih poreznih propisa kojima se ograničavaju porezno dopustivi rashodi pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit, odnosno o odredbama kojima se traži uvećanje porezne osnovice za iznose koji nisu iskazani u poslovnim prihodima. Riječ je rashodima koji umanjuju poslovni rezultat, ali se za svrhe oporezivanja porezom na dobit ne priznaju u porezno dopustive rashode odnosno o neostvarenim prihodima za koje treba uvećati osnovicu poreza na dobit. To se odnosi na sve transakcije između povezanih osoba od kojih jedna ima sjedište u tuzemstvu, a druga u inozemstvu, uključujući poslove međusobnog kreditiranja. Zakon o porezu na dobit tako štiti osnovicu poreza na dobit u tuzemstvu.
Tuzemni i inozemni partneri
Osnovica poreza na dobit u tuzemstvu, a posredno i tuzemni prihod od poreza na dobit, štiti se institutom najviše porezno dopustive kamatne stope između povezanih osoba. Prema objavi ministra financija, u 2016. ta kamatna stopa iznosi 5,14 posto na godinu (NN br. 137/15). Ako tuzemni obveznik poreza na dobit primi kredit od povezanoga subjekta iz inozemstva, najviša godišnja kamata koja mu se priznaje u rashode poslovanja iznosi 5,14 posto. Ugovori li veće kamate, tada za rashode na osnovi kamata koji nastaju kao razlika između propisane i više ugovorene kamatne stope mora uvećati poreznu osnovicu. Kad tuzemni obveznik poreza na dobit daje kredit povezanom poslovnom subjektu koji ima sjedište u inozemstvu, a ugovori kamate niže od propisanih 5,14 posto, obvezan je povećati osnovicu poreza na dobit za razliku između prihoda od kamata ostvarenih na temelju ugovorene niže kamatne stope i prihoda koje bi ostvario da je zaračunao kamate prema stopi od 5,14 posto na godinu.
Tim poreznim ograničenjima država štiti svoj prihod od poreza na dobit kako povezani poslovni subjekti ne bi u međusobnim odnosima preko mjere koja se smatra dopustivom iskorištavali prednosti poreznog sustava jedne od država u kojima je sjedište povezanih subjekata. Naprimjer, ako je u drugoj državi stopa poreza na dobit niža nego u Hrvatskoj, povezanom subjektu u interesu je maksimirati dobit u toj državi, što se postiže nižim rashodima u toj državi, dakle i nižim kamatama na zajmove primljene od povezanoga društva iz Hrvatske.
Stoga naš propis određuje na koji najmanji iznos treba hrvatski obveznik poreza na dobit kao zajmodavac iskazati poreznu osnovicu, ukoliko je u toj transakciji ostvario premali prihod. Obrnuto, kad je hrvatski obveznik poreza na dobit korisnik kredita, propisana kamatna stopa između povezanih osoba određuje prema mu se kojoj stopi kamate priznaju u rashode, a za sve što inozemnom povezanom subjektu plaća iznad toga iznosa, treba uvećati poreznu osnovicu u Hrvatskoj. Ograničenje najviše dopustive kamatne stope primjenjuje se na kreditne odnose između tuzemnih poslovnih jedinca inozemnih poduzetnika i društva osnivača čije je sjedište u inozemstvu, između tuzemnog ovisnog društva i matičnog društva koje ima sjedište u inozemstvu i obrnuto, na kreditne odnose između tuzemnog matičnog društva i ovisnih društava u inozemstvu.
Povlašteni porezni status
No to nije sve. Propisana kamatna stopa primjenjuje se u dva slučaja i u kreditnim odnosima između tuzemnih obveznika poreza na dobit: ako jedan od njih ima povlašteni porezni status i plaća porez na dobit prema sniženoj stopi i ako jedan od njih ima pravo na prijenos poreznoga gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
Povlašteni porezni status imaju obveznici poreza na dobit koji se koriste poreznim olakšicama i oslobođenjem, kao što su olakšice za one koji obavljaju djelatnost na porezno potpomognutim područjima prve i druge skupine i na području grada Vukovara, olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji posluju u slobodnim zonama te olakšice prema posebnim propisima kojima se potiču ulaganja. Prema stajalištu Ministarstva financija, smatra se da su u skupini poreznih obveznika s povlaštenim statusom i obveznici poreza na dobit koji su se koristili pravom na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit kojom su povećali temeljni kapital društva. Porezni obveznici koji imaju pravo na prijenos poreznog gubitka jesu oni koji su u prethodnih pet godina poslovali s negativnim rezultatom, pa na temelju toga ostvaruju pravo na umanjenje porezne osnovice za preneseni gubitak. Primjenom propisane kamatne stope u međusobnim kreditnim odnosima između tuzemnih povezanih osoba također se prema istim pravilima štiti porezna osnovica i prihod od tog poreza promatrano sa stajališta države.