Novim je Zakonom o radu produljen rok zastare novčanih potraživanja iz radnog odnosa s dotadašnje tri na pet godina.
U Vladinu obrazloženju o razlozima produljenja roka zastare novčanih potraživanja radnika kao razlog promjene navodi se bolja zaštita radnika i njihovih novčanih prava koja im duguje poslodavac. Time je rok zastare novčanih prava iz radnog odnosa izjednačen s općim zastarnim rokom prema propisima koji uređuju obvezne odnose i nominalno izjednačen s rokovima zastare doprinosa za obvezna socijalna osiguranja (i doprinosi zastarijevaju u roku pet godina, ali je drukčije uređen trenutak otkada zastara počinje teći). Zastara novčanog potraživanja radnika računa se od datuma kada je određeni novčani primitak radniku trebalo isplatiti. Naprimjer, ako je izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca kao rok isplate plaće za prethodni mjesec određen do 10. u mjesecu, zastara počinje teći od sljedećeg dana, tj. od 11. dana u mjesecu.
Prigovor zastare Novi rok zastare od pet godina odnosi se na potraživanja radnika koja su dospjela na naplatu nakon stupanja na snagu novog Zakona o radu, ali i na potraživanja koja su dospjela prije njegova stupanja na snagu uz uvjet da do 7. kolovoza 2014. nisu pala u zastaru prema starom zakonu. Primjerice, zastara od pet godina odnosi se na plaću ili dio plaće za srpanj 2011. s rokom dospijeća 15. kolovoza 2011. koja na dan stupanja na snagu novog zakona, tj. 7. kolovoza 2014., još nije pala u zastaru. No novi se rok zastare neće primijeniti na plaću ili dio plaće za lipanj 2011. koja je trebala biti isplaćena do 15. srpnja 2011. i koja je 15. srpnja 2014., tj. prije stupanja na snagu novog zakona, već pala u zastaru. Sve dok određeno novčano potraživanje nije palo u zastaru, radnik ima interesa u sudskom postupku ostvariti zaštitu povrijeđenog prava i tužbom pokušati naplatiti poslodavčev dug. Radnik može potraživati i novčane iznose koji su pali u zastaru, ali ima male šanse da uspije u tom sporu. Naime, iako sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti, ako poslodavac uloži prigovor zastare, sud ga je dužan uvažiti i radnik vjerojatno neće uspjeti u sporu. Zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu, pa je za radnika važno podnijeti tužbu prije nastupa zastare.
Što se može potraživati Radnik ima pravo zahtijevati isplatu svakog novčanog primitka na koji ima pravo prema zakonu, kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslodavca, pravilniku o radu i/ili ugovoru o radu koji mu poslodavac nije isplatio ili ga nije isplatio u cijelosti. Može zatražiti neisplaćenu punu mjesečnu plaću ili određene dodatke koji mu nisu isplaćeni (npr. dodatak za radni staž, dodatak za rad nedjeljom, dodatak za sate odrađene u prekovremenom radu i dr.), naknadu plaće za razdoblja kad iz opravdanih razloga nije radio (npr. zbog bolesti, iskorištavanja prava na godišnji odmor), naknade materijalnih troškova koji su u vezi s obavljanjem poslova za poslodavca (npr. terenski dodatak, dnevnice za službeni put u zemlji i inozemstvu, neisplaćene troškove prijevoza za dolazak na posao i dr.).Može zatražiti isplatu svake potpore i nagrade na koju je imao pravo u određenim okolnostima, a nije mu isplaćena (npr. dar djetetu u povodu božićnih blagdana, regres za godišnji odmor, jubilarnu nagradu, pomoć u slučaju smrti člana obitelji i dr.). Na sve se ove novčane primitke, neovisno o tome prema kojem propisu ili drugom dokumentu radnik ima pravo na određeni primitak, sada primjenjuje zastarni rok od pet godina.
Zatezne kamate Ako poslodavac kasni s ispunjenjem novčane obveze prema radniku, osim glavnice duguje i zatezne kamate. Ako radnik zahtijeva zatezne kamate, poslodavac ih je dužan isplatiti. Zbog odredbi obveznog prava kojima se uređuje redoslijed namirenja obveza radnik ima pravo zahtijevati zatezne kamate čak i kad mu je poslodavac platio glavni dug, ali ga nije uvećao za zatezne kamate. Zatezne kamate u poreznom se smislu smatra isplatom plaće i podliježu plaćanju propisanih javnih davanja, osim kad je riječ o zateznim kamatama koje poslodavac isplaćuje radniku na temelju sudske presude ili nagodbe sklopljene pred sudom. U tim se slučajevima zatezne kamate smatra svojevrsnom naknadom štete i radniku se isplaćuju kao neoporezivi primitak.