Zvjezdana Blažić jedna je od najjačih specijalistica za sektor hrane u Hrvatskoj. Karijeru je gradila u Krašu, Badelu 1862 te u Ministarstvu poljoprivrede kao pomoćnica ministra poljoprivrede za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas ima tvrtku Geja savjetovanje i bavi se konzultantskim uslugama.
• Što je Hrvatska proizvodnja hrane dobila ulaskom u Europsku uniju? Uoči ulaska više se govorilo o tržištu od 500 milijuna ljudi, ali isto tako vladao je i strah od ekspanzije uvoza jeftine hrane. – Prve dvije godine obilježio je snažan rast uvoza jeftine hrane u Hrvatsku, a mi smo dio naših najjačih tržišta CEFTE, poput Bosne i Hercegovine, pri tome izgubili. U prvoj godini našega članstva u EU uvoz je narastao za više od 200 milijuna eura, a izvoz pao za 50 milijuna eura. No trendovi se mijenjaju, i to ponajviše zbog primjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU koja utječe ili bi trebala utjecati na konkurentniju proizvodnju hrane uz korištenje izdašnih potpora iz EU fondova. Hrvatskoj je iz fondova za poljoprivredu osigurano više od 700 milijuna eura na godišnjoj razini, i to već mijenja mnoge stvari na tržištu.
• Kod nas se uvijek govori da veliki dobivaju previše poticaja, a mali premalo. Što se konkretno promijenilo, tko dobiva više, a tko manje? – Ta priča o velikima i malima nikome neće donijeti ništa dobro, populistička je i prenapuhana. Veliki hrvatski poljoprivredni igrači mali su prema igračima iz EU. ZPP u novom programskom razdoblju teži izjednačavanju poljoprivrednih proizvođača. Jedan je od glavnih ciljeva reforme ZPP-a koja je usvojena krajem 2013. godine smanjivanje razlike u visini potpora od 2014. do 2020. godine među državama članicama, regijama i poljoprivrednicima. Time će ZPP postati pravedniji. Tko je dobivao više od prosječne nacionalne vrijednosti prava na plaćanje sada će dobivati manje, a oni koji su dobivali manje sada će se postupno približavati prosječnoj vrijednosti.
• Kakve su perspektive za prehrambeni sektor u budućnosti? – Nakon prevladavanja prvih muka, silnog uvoza koji je preplavio tržište, pokazalo se da je i izvoz počeo rasti i da naša prehrambena industrija može rasti. A pod tim ne mislim samo na velike nego i na srednje i male, koje su vrlo dobre. Uz korištenje svih EU poticaja iz fondova imat ćemo uspješnu prehrambenu industriju koja može iznjedriti dobre rezultate u budućnosti. Prehrambena je industrija pokazala i žilavost i otpornost, a sad nakon ulaska u EU rezultati su sve bolji. Vjerujem da i dalje mogu rasti, pogotovo jer su na raspolaganju značajna sredstva iz poljoprivrednih fondova, ali i fondova za istraživanje, razvoj i investicije koji omogućuju prilagodbu novim trendovima, koji su u toj industriji vrlo zahtjevni.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju Lidera.
Autori: Manuela Tašler i Ksenija Puškarić