Nedavni rast prinosa na europske obveznice i jačanje eura povećali su zabrinutost ulagača u dionice i podsjetili ih da se na tržištu s vremena na vrijeme dogodi korekcija, kao što se DAX indeks spustio za deset posto u jednom mjesecu, ali i bez obzira na to mnoga tržišta u Europi zabilježila su rast od 15 posto.
U tom kontekstu ulagači se pitaju jesu li europske dionice ostvarile najbolje rezultate za ovu godinu i je li vrijeme za smanjivanje rizika. Ipak, Simon Fasdal, rukovoditelj trgovanja obveznicama u Saxo Banci, vjeruje da će europsko ulagačko okruženje sve do kraja ove godine ipak ostati netaknuto.
Ulagači i tržište trenutno su pod utjecajem moguće Fedove politike za rast kamatnih stopa u SAD-u i s druge strane potpunog nedostatka utjecaja politike Europske središnje banke (ECB) i programa otkupa obveznica (QE program). Upravo je aktivnost ECB-a pozadina za rast prinosa na njemačke desetogodišnje obveznice s nule na jedan posto. To je svakako vrlo snažan pomak na tržištu, u širem kontekstu, ali većina je zapravo bila iznenađena samom brzinom rasta, smatraju u Saxo Banci.
- Snažan euro zapravo najviše pritišće europske dionice, a to je upravo razlog za QE program koji treba unaprijediti gospodarstvo (i dionice) sa slabijom valutom. Jasno je stoga da visoki obveznički prinosi i jaki euro predstavljaju negativne faktore za europske dionice – ističe Fasdal i pojašnjava da fundamentalni pokazatelji daju sliku oporavka s poboljšanjem ekonomskog sentimenta, a od lipnja i ponovno rastu na iznenađenje tržišta.
Ukupno gledajući, prinosi rastu na pozitivnom valu i pokazuju da ćemo u određenom trenutku ipak vidjeti rast europskog gospodarstva koji je samoodrživ.
Pokretač daljnjeg poboljšanja bit će niske cijene nafte kojima je očito potrebno više vremena za konkretan utjecaj na europsku i globalnu ekonomiju, ali i reaktivacija ECB-a, smatraju u danskoj investicijskoj banci. Smjer QE programa može djelovati samo ako nije reverzibilan, što bi značilo da ECB treba poticati mogućnosti QE-a i to uglavnom utjecajem na tržište obveznica kao katalizatorom za slabiji euro i moguće jačanje dionica. Analitičari i ulagači mogu biti zabrinuti hoće li to dovesti do prejakog stimulansa na tržištu, no iako se slaže s mogućim opasnostima, Fasdal podsjeća da smo prije šest mjeseci, na koncu bez razloga, strahovali od snažne deprecijacije u eurozoni na osnovu scenarija koji se dogodio u Japanu. Europske dionice do kraja 2015. mogle bi stoga nastaviti svoju pozitivnu putanju.
Situacija u Grčkoj reflektira se i na tržište dionica i iako je grčko tržište dionica krenulo s pozitivnim kretanjima početkom ove godine, ali ipak većinom neuspjelo, važno je istaknuti da je ASE indeks atenske burze sada na razini polovice vrijednosti koju je zabilježio prije europske krize, prije 2011. godine. Španjolsko i portugalsko tržište uhvatilo je čvrsto tlo, pa je portugalski PSI blizu razina s početka 2011., dok je trgovanje u Španjolskoj šest posto više. S takvim jasnim pokazateljima, čini se da postoji značajan potencijal za rast, naročito ako grčke dionice s vremenom zatvore nastalu ‘rupu‘. Za to su svakako potrebni dogovor za problem duga i naravno reforme javnog sektora, smatra Fasdal i ističe da je jedan nužni preduvjet već ispunjen – konkurentnost privatnog sektora u Grčkoj oporavila se posljednjih godina radi snažnog, ali očito nužnog, razduživanja uoči krize. S pretpostavkom provođenja nužnih reformi, grčke dionice mogle bi biti jedne od najboljih srednjih i dugoročnih mogućnosti za ulaganja, zaključuje glavni stručnjak za dionice u danskoj investicijskoj banci.