Vijest o gradnji velike tvornice u Osijeku za proizvodnju medicinskih protetskih dijelova i mikročipova te matičnih ploča za autoindustriju s punim je pravom digla na noge hrvatsku poslovnu zajednicu i cijelu Slavoniju. S najavljenih više od 1500 zaposlenih nova kompanija koja će poslovati u sustavu američke multinacionalke Jabil bit će drugi najveći poslodavac u Slavoniji, odmah iza Fortenova grupe, koja samo u tri velika poljoprivredna kombinata – Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci – zapošljava oko 2100 ljudi. Greenfield-investicije, poput spomenutog najnovijeg projekta američke multinacionalke Jabil, dosad su u Hrvatskoj nailazile na velike, često i nepremostive administrativne barijere. Lokalni šerifi nerijetko su privlačili investitore nerealnim obećanjima, a Hrvatskom su defilirali brojni bjelosvjetski bleferi koji su okretali javnost protiv svih stranih ulaganja. Zato i sektor NGO-a relativno lako mobilizira građane protiv novih projekata. Zašto je malo uspješnih investitora i zašto je puno više blefera u temi tjedna saznaje Goran Litvan.
Iako se činilo da lockdown-inflacijsko-energetsko-ratna kriza banke neće dodirnuti (uzroci ove krize potpuno su drukčiji od posljednje financijske, koju su banke i prouzročile), čini se da se domino-ples Silicon Valley Banka (SVB) razmahuje i (opet) prenosi zarazu na europsko tlo. Spašavanje svih depozita ili cijelih banaka otvorilo je pitanje: gdje je nestao moral? Kako smo dopustili da politika i regulatori šalju poruke da je u ime sprječavanja prelijevanja rizika na ukupno gospodarstvo u redu spašavati usku skupinu teških bogataša? Je li moralno stvarati presedane bez premca u ime onih koji bi gubitak kapitala preboljeli bez grčevitoga stiskanja šake i škrgutanja zubima? O moralnom hazardu piše Gordana Gelenčer.
Najveći porezi dobivaju se kad se stvara proizvod s dodanom vrijednošću i to radi industrija – ona stvara dodanu vrijednost svojim proizvodima. Kad nema industrije, ne može, barem ne dugoročno, biti ni jakih javnih službi jer ih neće imati tko financirati. Na sreću Hrvatske, imate turistički sektor pa to što ste izgubili industriju ublažavate na taj način. To je Kseniji Puškarić u velikom intervjuu rekao Luc Triangle, glavni tajnik federacije industrijskih sindikata IndustriAl. Takođe, dodao je kako bi bez turizma bili najsiromašnija i najnerazvijenija zemlja EU-a.
Kako se sve više okrećemo čistim i zelenim izvorima energije te, nikako manje važno, razmišljamo kako smanjiti mjesečne troškove, sunčane elektrane postaju sve popularnije. Iako interes građana raste, vozeći se po Sloveniji, Austriji ili nekoj drugoj zemlji Europske unije i dalje ćemo vidjeti više krovova ‘obučenih‘ u panele nego u Hrvatskoj, koja je i dalje na začelju u EU-u prema broju postavljenih sunčanih elektrana. Instaliranje, ali nije ni solara za vlastite potrebe nije jednostavno kvantna fizika. Prema trenutačnim uvjetima i cijenama energenata investicija u vlastitu sunčanu elektranu za potrebe kućanstva isplativa je, osobito kad je riječ o instaliranju postrojenja za samoopskrbu, gdje je proizvodnja energije jednaka potrošnji. Kako do solarnih elektrana saznala je Marta Premužak.
Uz novi broj stiže i veliki prilog ‘Gaming industrija‘.