Može se očekivati da će u budućnosti, kad se intenzivira tržište kupoprodaje malih i srednjih poduzeća, zastupljenije biti situacije u kojima će se razdvojiti vlasništvo i upravljanje. Bit će sve više slučajeva u kojima se članovi obitelji povlače u nadzorni odbor, a upravljanje poduzećem prepuštaju profesionalnim menadžerima. Drugim riječima, nasljednici se neće, kao u popularnoj HBO-ovoj seriji ‘Nasljeđivanje‘, nemilosrdno boriti za upravljanje obiteljskim biznisom. U temi tjedna, Manuela Tašler piše o nasljednicima kojima je milije vlasništvo bez upravljanja.
Neki domaći ratari sumnjaju da barem dio ukrajinskog žita, koje se smije samo prevoziti kroz Hrvatsku, ostaje ovdje i ruši cijenu žita na hrvatskom tržištu. No stručnjaci to odbacuju i tvrde da problem nije eventualno zadržavanje na domaćem tržištu, nego pojačan uvoz ukrajinskog žita na naša ključna izvozna tržišta poput Italije, gdje je nelojalna konkurencija hrvatskom. Tko je u pravu i gdje je ukrajinsko žito, saznao je Edis Felić.
Pitanje je samo kada će kriza doći, koliko će biti duboka i koliko će trajati. Korona je, ako se može tako reći, bila idealna prilika da se neka tržišta dovedu u red, no helikopterskim novcem stvorena je umjetna situacija koja je pružila privid da je sve u redu, iako fundamentalno nije. I 2008. predviđalo se da mi nećemo ući u krizu, a na kraju je kod nas trajala najdulje u cijeloj Europi. Očekuje li nas isti scenarij saznala je Antonija Knežević u razgovoru s kreditnim analitičarom Mariom Kurtovićem.
Prijašnje generacije vodile su se ponajprije osiguravanjem egzistencijalne sigurnosti i postizanjem materijalnog uspjeha, bilo karijerom bilo pokretanjem vlastitog biznisa. No mlađe generacije u pravilu naglasak stavljaju na nalaženje svrhe i slobodu izbora, zbog čega je koncept ostvarenja životnog sna sada mnogo individualniji, pa time i mrtav kao društveni fenomen. Postoji li Hrvatski san ili samo java, saznala je Donatella Pauković.
Budući da ni velik dio Hrvata baš ne zna vlastiti jezik, nije teško zamisliti koliki je izazov učenje hrvatskoga stranim radnicima iz egzotičnih zemalja, koji u posljednje vrijeme postaju dio naše svakodnevice. Ipak, sve ih se više odlučuje na taj korak. O integraciji stranih radnika piše Anamarija Mujanović.
Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Od polja do polica‘.