Aktualno
StoryEditor

U novom broju saznajte isplati li se i dalje poslovati s Kinom

23. Veljača 2023.
Lider 908 i Tržište rada i obrazovanja

Tjedan dana uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu cijena prirodnog plina iz nizozemskog čvorišta TTF pala je ispod 50 eura po megavatsatu, najnižu razinu u posljednjih godinu i pol dana, a 80 posto nižu nego što je bila u ovom tjednu prošle godine. Kako bi rekao jedan analitičar, ‘klimatske promjene spasile su Europu‘, aludirajući na neuobičajeno toplu zimu zbog koje skladišta plina nisu zimus ispražnjena do dna. Pod uvjetom da rat u Ukrajini ne eskalira, najviše što hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini može očekivati jest sasvim malen rast i malo manje neizvjesnosti nego lani. Pesimistični scenarij pretpostavlja eskalaciju rata, što bi značilo novi rast cijena energenata i sirovina, potrebu golemih ulaganja država u obrambene svrhe te organizaciju života i biznisa u poluratnim uvjetima. Manuela Tašler piše o tome kako cijene energenata trenutačno nisu prijetnja dok recesija u Njemačkoj jest.

Zemlja baruta užarila je globalni geopolitički fitilj do ruba rata. Zasad ekonomskog, iako je prošlokolovoški posjet Nancy Pelosi Tajvanu svijet zamalo stajao američko-kineskog rata, onoga koji se trenutačno već vodi u Ukrajini. Posve je izgledno da nakon Rusije američko-europske sankcije čekaju i drugo najveće gospodarstvo svijeta, Kinu. Iako (zasad) nije krenula u ratni pohod, Kina je već zagazila na trasu preuzimanja pozicije globalnoga lidera. I dok je posve jasno da Amerika uzde neće ispustiti iz ruku, pa ni uz cijenu (ne samo trgovinskog) rata, veliki je upitnik ima li Europa ikakve snage voditi američke bitke.  Naime, jedna je stvar zabraniti Rusiju i njezin plin nadomjestiti višestruko skupljim američkim. Posve je druga stvar zaključati sve ono što Kina danas jest: izvor sirovina, rijetkih metala, tehnologije, proizvodnje, jeftine gotove robe. A nije moguće ni preko noći vratiti proizvodnju iseljenu u nekad jeftinu Kinu natrag doma. Uostalom, Europska unija već se prilično iscrpila plaćajući skupi ceh zbog podupiranja Ukrajine. U temi tjedna Gordana Gelenčer piše o rizicima poslovanja s Kinom.

Zašto u hrvatskoj nema patenata saznala je Ksenija Puškarić u razgovoru s Romanom Matanovac Vučković, stručnjakinjom za intelektualno pravo, koja kaže kako nemamo  patenata jer smo tehnološki potkapacitirana zemlja. Matanovac Vučković dodaje kako razlog nije u tome da patente ne registriramo, nego je problem to što mi u Hrvatskoj patenata gotovo uopće nemamo. Oni su vezani uz istraživanja i razvoj, uz tehnologiju i proizvodne procese i njihove ishode, a mi tu, nažalost, nismo tako razvijeni, objašnjava.

Tržište putničkih agencija godinama se lagano topilo, da bi se tijekom pandemije gotovo potpuno istopilo. Mnogo je malih agencija propalo, a one koje nisu preživjele su isključivo zahvaljujući Vladinim mjerama, koje su najdulje trajale upravo za putničke agencije. No korona nije kriva za to što su proteklih deset godina nestali relevantni igrači, još iz bivše Jugoslavije, poput Generalturista, Kompasa, Atlasa i Kompas Zagreba, kojima su se poigravali vlasnici kojima taj biznis uopće nije bio u fokusu. Jedna velika  je ipak preostala, a radi se o Uniline grupi o kojoj piše Željka Laslavić.

Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Tržište rada i obrazovanja‘.

13. lipanj 2024 22:38