Hrvatski robni izvoz u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, iskazan u kunama, porastao je za 3,6 posto, a uvoz za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, pokazuju drugi privremeni podaci, koje je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
DZS je tako povisio svoje prve procjene prema kojima su i izvoz i uvoz u razdoblju od siječnja do studenog 2016. godine rasli po stopi od 3 posto.
>>>Stopa rasta izvoza prestigla stopu rasta uvoza
Prema najnovnijim podacima, hrvatski je robni izvoz u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio gotovo 83,7 milijardi kuna i bio je za 3,6 posto viši u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, dok je uvoz istodobno porastao za 3,9 posto i dosegnuo gotovo 134,7 milijardi kuna.
Tako vanjskotrgovinski deficit Hrvatske za prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iznosio 51 milijardu kuna i porastao je 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom, pak, za to razdoblje iznosi 62,1 posto i istovjetna je stopi iz prvih jedanaest mjeseci 2015. godine, pokazuju podaci DZS-a.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka prošle godine do kraja studenog rastao za 4,7 posto, na 11,11 milijardi eura, dok je uvoz povećan 5 posto, na gotovo 17,9 milijardi eura. Iz toga proizlazi da manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iskazan u kunama iznosi 6,77 milijardi eura - 5,5 posto više nego na kraju istog razdoblja prethodne godine.
Jedinstveno tržište
Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i u prvih su jedanaest mjeseci lani bile zemlje Europske unije, na koje se odnosi 67 posto robnog izvoza, ali i više od 78 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je do kraja studenog 7,4 milijarde eura ili 5 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz povećan za 5,6 posto, na nešto manje od 14 milijardi eura.
Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.
Tako je u Njemačku u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno roba za 1,3 milijarde eura, uz godišnji rast od 10,4 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao za 10,9 posto, na 2,9 milijardi kuna.
U Italiju je Hrvatska izvezla roba vrijednih 1,5 milijardi eura ili 7,2 posto više nego prethodne godine, a robni uvoz iz te zemlje rastao je za 2,9 posto, na 2,28 milijardi eura. Izvoz u u Sloveniju povećan je, pak, za 8,8 posto, na 1,4 milijarde eura, a uvoz za 8,6 posto, na 1,9 milijardi eura.
Pao izvoz u zemlje CEFTA-e
Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine bio na razini 1,8 milijardi eura te je smanjen za 2,6 posto, dok je uvoz iz tih zemalja povećan za 12,8 posto, na 1,05 milijardi eura.
Izvan EU-a, Hrvatska je najviše, za 1,01 milijardu eura (pad od 1,4 posto), izvezla robe u Bosnu i Hercegovinu, dok je izvoz u Srbiju iznosio 473 milijuna eura (6,2 posto manje). Uvoz iz BiH istovremeno je povećan 13 posto, na 516,3 milijuna eura, a iz Srbije za 13,2 posto, na 448,8 milijuna eura.
romatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je farmaceutska industrija - za 54,7 posto, na 784,7 milijuna eura, a znatno je, za 20,1 posto, narastao i izvoz gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, na 864 milijuna eura, kao i električne opreme, na 796 milijuna eura.
Značajniji pad izvoza iskazan je kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 49,3 posto, na 241,4 milijun eura, ali i kod rafiniranih naftnih proizvoda, za 19,2 posto, na 612,2 milijuna eura.