Proizvodnja pića u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine pala je za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no samo u svibnju (u odnosu na svibanj 2018.) proizvodnja je pala za 16,8 posto. Podaci su to DZS-a, a prema mišljenju konzultanta Dragana Munjize, osim hladnog vremena (na koji se pozivaju proizvođači) na pad proizvodnje utjecalo je još nekoliko faktora: rast maloprodaje, HoReCa kanal i odnos uvoz/izvoz.
Uvoz pića rastao 22,4 posto
Munjiza je i glavni izvršni direktor Lonije te povlači paralelu s maloprodajom hrane koja je rasla četiri posto u prvih pet mjeseci pa vjeruje da bi i prodaja pića trebala rasti barem tri posto. Uzmemo li u obzir ove podatke i podatke DZS-a o padu proizvodnje, očito je došlo do rasta uvoza, što je još jedan od faktora na koji također ukazuje Munjiza. Prema DZS-u u prva četiri mjeseca ove godine (nema podataka za svibanj) vrijednost uvoza porasla je za 22,4 posto, pa bi se moglo zaključiti da je zahvaljujući i povećanom uvozu pala proizvodnja pića u Hrvatskoj, tim prije što je i vrijednost izvoza doduše također rasla, ali za 8,6 posto.
- Konzum i Velpro kao poluge za domaće dobavljače imaju katastrofalne rezultate ove godine, pa je i to uzrok podbačaju. S druge strane, Spar, Lidl, Kaufland uvoze izvana pića, pa je slabljenje Konzuma i preustroj Studenca također uzrok lošijih rezultata – kaže Munjiza.
Proizvodnja pala, zalihe porasle
Da je proizvodnja smanjena ukazuje i podatak (također DZS-a) da zalihe naših proizvođača rastu. Tako su u svibnju porasle za 13,8 posto u odnosu na svibanj 2018., a usporedbom svibnja s travnjom ove godine zalihe su porasle za 4,6 posto.
Što se tiče HoReCa kanala, on je, kaže Munjiza, vezan uz vrijeme koje je u svibnju značajno poremetilo turističke, maloprodajne i HoReCa rezultate. Ipak napominje da je glavna sezona prodaje pića od lipnja do kraja rujna, tako da se sve, veli, da nadoknaditi. Da je vrijeme uzrok pada proizvodnje pića vjeruju i u Stanić grupi.
- Svibanj je bio klimatski iznimno nepovoljan mjesec, što se direktno odrazilo na konzumaciju pića, a posebno osvježavajućih - kažu.
Ipak u Stanić grupi ističu da su u prvih pet mjeseci ove godine povećali proizvodnju u odnosu na isti period lani u svojim kompanijama u Hrvatskoj i BiH (Stanić Beverages), s tim da su vrijednosno rezultati značajno bolji, što je direktan rezultat, kažu, fokusa kompanije na maržu i na premium segment portfolija.
Više rakije, manje piva
Direktor Maraske Stipe Bevanda osim lošeg vremena ističe i lošiju turističku predsezonu kao razlog pada proizvodnje.
- U odjelu sokova značajno se osjetio pad potrošnje, dok se kod alkohola osjetio blagi rast u potrošnji likera usljed hladnijeg vremena i kiše – kaže Bevanda.
Prema podacima koje nam je dostavio HGK, indeks proizvodnje sokova u svibnju (u odnosu na svibanj 2018.) iznosio je 92,6, dok je za prvih pet mjeseci indeks bio 97,3. I prema ostalim podacima HGK vidljivo je da je u prvih pet mjeseci porasla proizvodnja destiliranih alkoholnih pića (16,3 posto) i vina (10,8 posto), proizvodnja mineralne vode i drugih voda ostala je ista (s tim da je u svibnju pala za 7,4 posto), dok je podbacila proizvodnja piva (10 posto). Bevanda vjeruje da će proizvodnja rasti u turističkoj sezoni, a to isto očekuje i Munjiza koji procjenjuje da će kategorije pića količinski rasti za pet posto (u to treba uračunati i uvoz), dok će financijski rast biti manji od tri posto.
Sve u svemu, koliko god proizvođači i poslovna zajednica nastoje ublažiti neugodan podatak o padu proizvodnje pića, dodatan problem je u tome što se to dogodilo baš u vrijeme kad proizvođači inače rade punom parom ne bi li napunili skladišta za povećanu ljetnu potrošnju. Ove godine proizvodnja pića u svibnju bila je 11,1 posto manja nego u travnju. Prošle godine, u svibnju je porasla za 14 posto.