Glavno pitanje Liderove konferencije o 4. industrijskoj revoluciji glasi ’koliko je uopće prisutna ta toliko spominjana digitalna revolucija u hrvatskoj industriji’, a odgovore na to su za prvim okruglim stolom dana pokušali dati Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla, Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska, Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemens Hrvatske, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Nedeljko Štefanić, te Nedjeljko Perić ravnatelj FER-ovog inovacijskog centra Nikola Tesla.
- Danas u Hrvatskoj ne postoji sektor u kojem se ne govori o promjenama, niti postoji industrijski lider koji se ne raspituje za digitalizaciju svoje tvrtke. U tome segmentu ne zaostajemo za svijetom – izjavio je Damir Zec, koji vjeruje kako je Hrvatska trenutno u fazi u kojoj polaganim, ali sigurnim koracima implementira načela 4. industrijske revolucije.
- Sa svakom novom revolucijom pojavljuju se nova zanimanja, a 4. industrijska revolucija je tu da nam pomogne, ne da nas zamijeni. Vjerujem da Hrvatska uskoro može, zahvaljujući digitalizaciji, postati lider u regiji. Kvalitetnog kadra ima dovoljno - dodao je Zec.
>>> Štefanić: Jedinstveno digitalno tržište stvorilo bi 415 milijardi eura nove vrijednosti
Za Ericsson Nikolu Teslu 4. digitalna informacija ne predstavlja nikakav problem.
- U našim inovativnim i istraživačkim centrima kreira se budućnost. To su tvornice budućnosti. Vjerujem da nema izazova koji 4. industrijska revolucija može postaviti pred nas, a da na njega nemamo rješenja - kazala je Kovačević. Da bi došli do takvog stanja stvari prvo su morali učinkovito implementirati sve faze 3. industrijske revolucije. Kuća se gradi od temelja.
Kovačević napominje kako danas između ostaloga rade i na dronovima koji će moći optimizirati telefonske mreže.
- Prvi korak prema progresu, za svako društvo, jest omogućiti svim njegovim članovima kvalitetnu edukaciju. Drugi isto tako važan element je snažno liderstvo, tj. definiranje agenata promjena, dakle stručnih timova koji promjene i prakticiraju. Organizatorska struktura uvijek pobjeđuje strategiju, moto je naše tvrtke - elaborirala je direktorica Ericssona Nikole Tesle.
Kovačević vjeruje kako je najveći problem prema uspješnoj implementaciji 4. industrijske revolucije u Hrvatskoj strah od promjena. Isto tako vjeruje kako je Hrvatskoj potrebna revizija za pametne specijalizacije, te kako je nedopustivo je da Hrvatska ne daje potpore za istraživanje, razvoj i inovacije.
>>> Jerbić: Trebamo se pomiriti da budućnost proizvodnje pripada strojevima, a ne ljudima
Mladen Fogec iz Siemensa želio je demistificirati pojam 4. industrijske revolucije. - Digitalna ploča postoji već 30 godina, mi živimo u toj industrijskoj revoluciji dulje nego što smo svjesni. Kada korstite Siemensove mašine za pranje veša trebali bi znati da ju pokreće hrvatska pamet (softveri). To dokazuje da smo rano shvatili bit digitalizacije. Siemens je lider, zato smo sve ove godine i opstali. Mi digitalizaciju živimo eksterno (u cloudu) i interno (mentalni sklop radnika) - ispričao je.
Fogec vjeruje kako većina Hrvatske ipak nije spremni za sveobuhvatnu digitalnu transformaciju, sve dok se obrazovni sustav ne prilagodi digitalnom dobu.
- Možete paliti Uberove taksije koliko hoćete, no tehnologiju i napredak ne možete izbjeći – zaključio je Fogec.
Profesor Perić je optimističan glede hrvatskog mjesta u globalnoj digitalnoj revoluciji. - Vjerujem kako Hrvatska ima golem potencijal, no problem je što imamo puno punktova, mnogo malobrojnih grupica koje nisu dobro umrežene. Za značajni iskorak nužno je njihovo povezivanje. Naglasak istraživana treba biti na znanosti o energiji, razvoju nanomaterijala, te znanosti o podacima – poručio je Perić.
Profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Nedeljko Štefanić isto tako je optimističan glede implementacije industrijske revolucije 4.0 u Hrvatskoj. U sklopu programa Nacionalne platforma za digitalizaciju Industrije RH, koje je osnovano od strane Ministarstva gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, posjetio je oko stotinu hrvatskih tvrtki te im dao preporuke i okvirne smjernice kako mogu poboljšati svoju konkurentnost kroz implementaciju koncepta industrije 4.0
- Moramo imati originalnu ideju kako pristupiti 4. industrijskoj revoluciji. Nacionalna platforma za digitalizaciju industrije RH na pravome je putu. Ne treba se bojati tehnološke revolucije. Novca u europskim fondovima ima, samo treba znati kako ga povući – zaključio je Štefanić.
Tko će voditi digitalnu revoluciju
Jednom kada smo zaključili je li 4. industrijska revolucija pokucala na hrvatska vrata, trebalo je dati odgovor tko su odgovorne osobe koje će koordinirati njome. O tome se raspravljalo na okruglome stolu na kojem su sudjelovali Tome Antičić iz Instituta Ruđer Bošković, Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja, Ana Miletić iz tvrtke Selecto, Sabina Škrtić iz tvrtke ENNA, te psiholog Boris Šurija.
- Svijet će se strahovito promijeniti, a Hrvatska je trenutno na dnu Europe prema uspješnosti implementacija digitalnih tehnologija. Moramo se što prije prilagoditi, jer će nas u protivnom tsunami promjena otpuhati u zaborav – vjeruje Antičić. Treba se okrenuti STEM područjima, velik broj poslova uskoro će u potpunosti nestati. Hrvatska toga nije svjesna. To je jedan od glavnih razloga zašto bi Hrvatska kao nacija mogla nestati. Situacija je uistinu dramatična, dodao je.
>>> FOTO: Počela je 4. industrijska revolucija
Sabina Škrtić napomenula je kako je svaka prijetnja ujedno i prilika. – Nama treba malo više vremena da shvatimo što se događa u svijetu. U industriji se stalno čuje kako moramo utjecati na vrijednost kune u odnosu na euro da bi imali konkurentniji izvoz. Danas te priče nemaju previše smisla. Nismo spremni učiti nove vještine, poslodavci nisu spremni radnicima isplatiti adekvatne plaće, te ne postoje jasno definirani ciljevi u skladu s digitalnom revolucijom – izjavila je Škrtić.
- Među ljudima postoji strah od promjena. Na nama koji se bavimo ljudskim potencijalima je da pokušamo ojačati kapacitet ljudi da se nose s tim brzim promjenama. Potrebno je puno posla kako bi radnike naučili da više vjeruju u vlastite potencijale te se tako prilagode na promjene u digitalnom svijetu –elaborirala je Ana Miletić.
Šurija je napomenuo kako i za one koji se bave ’kreativnim poslovima’ itekako ima mjesta u digitalnom svijetu budućnosti. – Oko deset posto zaposlenika tvrtki, koji se naizgled bave isključivo STEM područjima, diplomiralo je na polju društvenih znanosti. Jednom kada je proizvod gotov treba znati kako ga upakirati, dizajnirati njegov logo, te na kraju osmisliti kampanju i prodati - napomenuo je Šurija.
>>> HNS: Vlada je Hrastu i udruzi U ime obitelji odobrila eutanaziju reforme obrazovanja
Boris Jokić je, pak, pojasnio kako kurikularna reforma, čiji je on bio idejni začetnik, bila zamišljena tako da kod svih učenika potakne kreativno i kritičko razmišljanje. To se, kako je objasnio, ne odnosi samo na društvene znanosti, već isto tako i na nastavne predmete koji ulaze u sferu STEM-a. – Ne znam niti jednu osobu u Hrvatskoj kojoj bi takva vizija bila neprihvatljiva, no netransparentni politički procesi zaustavili su tu plemenitu i izuzetno važnu reformu koja je trebala hrvatsku mladost pripremiti za budućnost – zaključio je Jokić.