Osiguranike s višim primanjima koji se liječe i osiguravaju kod privatnih osiguravatelja i ne zanima ih dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a, smatraju osiguravatelji, ministar zdravstva želi navesti da plaćaju obvezno dopunsko zdravstveno osiguranje. Slijedi li val nezadovoljstva?
Piše: Valentina Starčević
Nigdje u svijetu dopunska osiguranja nisu obvezna, ali su pacijenti pred izborom: plaćati skupe participacije kada zatreba bolnička intervencija ili, dok ne treba, plaćati dopunska osiguranja, koja su jeftinija. U Sloveniji je, primjerice, sudjelovanje u dopunskim osiguranjima stimulativno i zato kod njih gotovo 80 posto zaposlenih ima dopunsko osiguranje. Sabor će do završetka zasjedanja na ljeto odlučivati o novim zakonima - o zabrani pušenja, ljekarništvu, zdravstvenoj zaštiti, a i o zakonu o zdravstvenom osiguranju. One koji bezrazložno ne plaćaju doprinose i participaciju taj bi zakon treba navesti da ‘promijene politiku’. Država će, najavio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, i dalje voditi brigu o onima koji ne mogu plaćati dodatne namete.
Kako će to prihvatiti hrvatski građani tek ćemo vidjeti, ali u osiguravajućim tvrtkama koje nude dodatna zdravstvena osiguranja tvrde da će reakcija sigurno biti. Dr. Andreja Rožić-Dizdar, voditeljica Zdravstvenog osiguranja UNIQA osiguranja, veli da očekuju kako će biti nezadovoljstva jer se nastoji ponovno prebaciti teret na leđa svih građana. No vjeruje da bismo lakše podnijeli teret kada bismo vidjeli da će to dovesti do stabilizacije zdravstva. Slično misli i Marija Šoštarić, voditeljica Grupe za zdravstvena osiguranja Grawe Hrvatska. Ona tvrdi da već izaziva nezadovoljstvo građana jer je to dodatna ‘dadžbina’ koja ne rješava probleme zdravstva, niti stanovnika.
Udar na privatni sektor
Država pronalazi kako namaknuti više novca u proračunu na ime zaposlenih, koji koriste manji dio obveznoga zdravstvenog osiguranja, naglašava dr. A. Rožić-Dizdar, a to su ponajprije osiguranici s višim primanjima koji se liječe i osiguravaju kod privatnih osiguravatelja. Naime, ti osiguranici nisu bili zainteresirani za dopunsko zdravstveno osiguranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje jer usluge obveznoga zdravstvenog osiguranja nisu koristili, ali su zato najčešće bili osigurani nekom od polica dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Ministar zdravstva želi ih navesti da plaćaju obvezno dopunsko zdravstveno osiguranje, veli Rožić-Dizdar, koje, kao ni dosad, ti ljudi neće koristiti. Smatra nadalje da se time radi na štetu privatnog sektora, koji će tako sigurno izgubiti dio osiguranika jer neće željeti istovremeno puniti državnu blagajnu samo pro forme i plaćati police dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja.
- Reforma je nužna, o njoj se mnogo govori, ali se malo radi. Prema sadašnjem zakonu, dopunsko osiguranje definirano je kao dobrovoljno pa ne može biti obvezno. Nigdje u svijetu dopunska osiguranja nisu obvezna, ali su pacijenti pred izborom: plaćati skupe participacije kada zatreba bolnička intervencija ili, dok ne treba, plaćati dopunska osiguranja, koja su jeftinija. U nekim europskim državama poput Slovenije sudjelovanje u dopunskim osiguranjima je stimulativno i zato kod njih gotovo 80 posto zaposlenih ima dopunsko osiguranje, što je znatno iznad europskoga prosjeka - istaknuo je dr. Damir Zorić, član Uprave Sunce osiguranja.
Predsjednica Uprave CROATIA zdravstvenog osiguranja dipl. iur. Vesna Dulibić naglašava da osnovna načela provođenja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj kao što su uzajamnost, solidarnost, dostupnost, sveobuhvatnost i kontinuiranost zdravstvene zaštite najavljenim reformama neće biti dovedena u pitanje. Reforme koje se provode neophodne su i u obveznom i u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, a u obaveznom se provode već 16 godina i unaprijedile su sustav. Promjena nastaju zbog težnje za uvođenjem u sustav skupe, vrhunske tehnologije te složenih i također skupih operativnih zahvata, a valja istaknuti i, kazala je V. Dulibić, operacije pri transplantaciji pojedinih organa te stalno uvrštaavnje na liste lijekova obaveznog osiguranja nove generacije skupih lijekova. ,- Podsjetimo na operativne zahvate za koje se do unazad nekoliko godina trebalo odlaziti u zdravstvene ustanove izvan naše države, što danas više nije slučaj. Nove tehnologije liječenja osiguranika, a time i sve veći troškovi nužno dovode do deficita i zato su potrebni novi načini financiranja sustava - kaže V. Dulibić.
Jako dobar javnozdravstveni sustav
Dr. Damir Zorić smatra da s ovakvom razinom izdvajanja za zdravstvo po glavi stanovnika još uvijek imamo jako dobar javnozdravstveni sustav, čak i bolji od nekih zemalja koje ulažu više od nas. Ostane li sve kao i do sada, građani će sve više biti nezadovoljni, liste čekanja još duže - što znači nedostupnost potrebnih usluga, bit će veći financijski gubici u sustavu te veće reduciranje listi lijekova na teret Zavoda, tvrdi M. Šoštarić. Dugovi će se gomilati, nastavlja A. Rožić-Dizdar, razina usluge bit će sve niža, broj liječnika specijalista sve manji, a s obzirom na to da se već dugo čekaju reforme, nadamo se da ćemo ih napokon dočekati.Prema sadašnjoj regulativi teško će se razviti ovaj oblik osiguranja, smatra D. Zorić, a s obzirom na to da dodatno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj već postoji, najviše ga provodi HZZO te neznatno i komercijalni osiguravatelji. Odgovarao bi nam sustav kao i u svakoj uređenoj europskoj zemlji, u kojemu je otprilike 70 posto medicinskih usluga pokriveno iz obveznoga osiguranja, a 30 posto dopunskim osiguranjima ili izravnim plaćanjima pacijenata. Također, trebali bismo zaustaviti protok pacijenata iz primarne prakse, koji je kod nas tri do četiri puta učestaliji nego u zapadnim zemljama, smatra D. Zorić, naglasivši da je kod nas najveći nedostatak neorganiziranost zdravstvenog sustava.
- Danas, kad je oko dva milijuna osiguranika - sukladno zakonu - oslobođeno plaćanja bilo kakvog učešća u korištenju zdravstvene zaštite, promjene su neizbježne. Vjerujem da će, kada takve promjene nastupe, dio osiguranika biti oslobođen plaćanja doplate u korištenje zdravstvene zaštite, ali isto tako da će se iznaći sredstva kojim će se financirati obvezno zdravstveno osiguranje - kazala je V. Dulibić.Dodaje da u svim zemljama postoji problem financiranja zdravstvenog sustava, posebno u onima u kojima su svi građani obuhvaćeni obveznim osiguranjem, u kojima su razvijeni centri izvrsnosti vrhunskih dostignuća u medicini, u kojoj je omogućena fizikalna terapija u kući, kućna njega, široka lista ortopedskih i drugih pomagala kao i liste lijekova koje se nadopunjuju. Smatra da bi naš sustav trebalo zadržati, a posebice obvezno zdravstveno osiguranje, kao pravo i obvezu te ga dograđivati. Najveći je nedostatak našeg sustava, naglašava V. Dulibić, to da akreditacija i kategorizacija bolnica nije potpuno provedena.
Police s većim pokrićima i premijama
Zdravstveni sustav nije moguće samo preslikati od nekoga drugog, jer postoje hrvatske specifičnosti, ali definitivno bi se trebalo ugledati na neke članice EU, napraviti dobre analize zdravstvenih sustava u svijetu i početi rješavati problem. Također važnije mjesto moraju imati privatna osiguravajuća društva koja se bave zdravstvenim osiguranjem, jer nude mogućnost dodanog financiranja bolnica i osiguravanja većeg standarda zdravstvenih usluga za državljane. No, kako će se ponašati tvrtke koje daju mogućnost zdravstvenog osiguranja? Sunce osiguranje, ističu, prati promjene i potrebe tržišta, nastojeći se prilagoditi potrebama osiguranika i budućih korisnika. Dodatno zdravstveno osiguranje koje provodi CROATIA zdravstveno osiguranje posebno se temelji na provođenju cjelovite preventivne zdravstvene zaštite i stručnom nadzoru koji vodi brigu o zdravstvenom stanju svojih osiguranika.
Dopunsko osiguranje kojim se umjesto osiguranika podmiruju troškovi doplate za zdravstvenu zaštitu uključujući i doplate za lijekove s dopunske liste lijekova HZZO-a, u ponudi CROATIA zdravstvenog osiguranja postoji kao samostalni program, a može se ugovoriti i kao dodatni program uz osnovne programe dodatnoga zdravstvenog osiguranja. U Uniqi vele da će povećani troškovi osiguranika početi zahtijevati police osiguranja s većim pokrićima i automatski većim premijama osiguranja. Grawe se u ovoj godini koncentrira na širenje mreže ugovornih ustanova, praćenje kvalitete pruženih usluga u ugovornim ustanovama i povećanje portfelja. Kod distribucije svoje usluge dodatnog zdravstvenog osiguranja, za razliku od ostalih, Grawe Hrvatska odlučilo se za varijantu ugovorne suradnje sa zdravstvenim ustanovama od bolnica, privatnih i državnih poliklinika te privatnih specijalističkih ordinacija.