Uz ovotjedni Lider nudimo vam dvojezičnu hrvatsko-englesku publikaciju ‘500 najvećih‘ u kojoj na 156 stranica predstavljamo najbolje kompanije u Hrvatskoj.
One su u 2022. drugu godinu zaredom ostvarile rekordne rezultate poslovanja. U dvije godine nakon pandemije novostvorena vrijednost (NSV) porasla im je čak 48,1 posto. Toliko se povećao iznos novca koji je 1000 najboljih kompanija prelilo u državnu i osobnu potrošnju kroz poreze i doprinose, neto plaće i neto dobit, te u ulaganja. U isto vrijeme svi poduzetnici u Hrvatskoj podigli su NSV također impozantnih 30,2 posto.
Međutim, najbolji su se znatno brže oporavili od rekordnih dana bolovanja svojih zaposlenika, lockoutova, zatvorenih granica i presječenih dobavnih lanaca, a bolje su se snašli od ostatka gospodarstva i nakon ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize. Najboljima su brže rasli i prihodi (61,7 posto prema 47,4 posto), izvoz (121 posto prema 86,5 posto), pa čak i broj zaposlenih (15,1 posto prema 5,1 posto).
No, pritom treba reći da su najbolji bili izuzetno rigorozni po pitanju otkaza u pandemijskoj 2020. godini, kad su smanjili broj zaposlenih za punih 14 posto (što je bilo gotovo 50 tisuća radnih mjesta manje!). Istovremeno su ostali poduzetnici čak zabilježili porast od oko 28.000 zaposlenih. Ima tu logike. Najbolje tvrtke u manjoj su mjeri od ostalih poduzetnika koristile državne subvencije za plaće, koje su bile uvjetovane očuvanjem radnih mjesta.
Tako su se zapravo relativno elegantno riješile tadašnjeg viška zaposlenika, koje su u dobroj mjeri vratile na posao u 2021. (41.374) i u 2022. (3603), ali prošle su godine ipak imale 3870 zaposlenih manje nego u rekordnoj 2019. Može se spekulirati bi li najbolje tvrtke više zapošljavale da su mogle pronaći adekvatnu radnu snagu (jer je to sve alarmantniji problem u Hrvatskoj), ili su se brže okrenule digitalizaciji i robotizaciji od ostatka gospodarstva, a u tom kontekstu ove je godine aktualna i upotreba umjetne inteligencije.
Lider u suradnji s Dun&Bradstreetom već 16 godina priprema publikaciju posvećenoj najvećim stvarateljima dodane vrijednosti, jedino smo tu kategoriju preimenovali u novostvorenu vrijednost, kako se ne bi stvorila pojmovna zbrka zbog poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). U tom razdoblju 1000 najboljih iskazalo je 760 milijardi eura prihoda, što je čak 51 posto prihoda ukupnog gospodarstva, i čak 54 posto izvoza (146 milijardi eura), i to sa manje od 300.000 zaposlenih (u prosjeku), što je tek 36 posto ukupnog prosječnog korpusa zaposlenih. Ovi podaci najbolje potvrđuju o kakvoj se eliti radi i koliko je taj uzorak meritoran za izvrsnost u hrvatskom biznisu.