Biznis i politika
StoryEditor

Ante Žigman: Inflacija nije ni privremena ni tranzitorna, ali prinose fondova treba gledati u dugom roku

17. Ožujak 2022.
Ante Žigmanfoto Ratko Mavar
U rujnu prošle godine Hanfa je detaljno analizirala rizike industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, investicijskih i mirovinskih fondova, s ocjenom njihove izloženosti (i doprinosa) sistemskim rizicima. Rezultati ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga uključili su i malo vjerojatne, ali moguće makroekonomske i financijske šokove kroz takozvano stresno testiranje. Na rat i sankcije ipak nitko nije računao (iako i inflacija uzima veći danak od procijenjenog), a nove analize nema. Stoga smo kod prvog čovjeka Hanfe Ante Žigmana iz prve ruke povjerili kako stoje stvari, jer vidljivo je, primjerice, da imovina obveznih mirovinskih fondova pada.
 

Posljedice rata i sankcija brzo su se odrazile na sve dijelove ekonomije. Kakvo je stanje nebankarskoga financijskog tržišta, koji su dijelovi najviše pogođeni?

– Financijski sektor uspješno je prebrodio pandemiju, svi financijski sektori koje nadzire Hanfa pokazali su otpornost na izazove. Na kraju prošle godine investicijski fondovi vratili su se na razine prije pandemije, a osiguravajuća društva zabilježila su rekordne premije. Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi zahvaljujući rekordnim prinosima i uplatama dosegnuli su također rekordne rezultate. Često se postavlja pitanje o prinosima mirovinskih fondova, pa mogu reći da su obvezni mirovinski fondovi kategorije B dosegnuli godišnji prinos od osnivanja od 5,5 posto. Kategorija A dosegnula je 7,8 posto, a kategorija C 4,5 posto na godinu. Invazija na Ukrajinu donosi nove promjene na tržištu, koje su pod utjecajem globalnih previranja. Naime, vrlo je malen udjel izloženosti našega financijskog sektora prema tržištima gdje traju sukobi
 

Intervencija kao u slučaju Sberbanka neće trebati?

– Pozorno pratimo situaciju kod svih sektora, a imamo na raspolaganju cijeli niz mjera za moguće krizne situacije. Zasad nema potrebe za intervencijama, jer sva društva ispunjavaju svoje obveze na vrijeme.

 

Inflacija se zasad ne smiruje. Kako ona utječe na imovinu mirovinskih i investicijskih fondova?

– Razvoj inflacije pokazuje da ona nije ni privremena ni tranzitorna. Naime, prvi je val inflacije nastao zbog pucanja lanaca opskrbe zbog pandemije, drugi val inflacije prošlu jesen potaknut je rastom cijene energenata, a ovaj treći val potaknut je novim rastom cijena energenata i sirovina. Dodatno se bilježe i visoke stope rasta proizvođačkih cijena, koje će se u jednome trenutku preliti na potrošačke cijene. Zbog inflacije i ratnih sukoba rasle su kamatne stope i prinosi na obveznice. Tako su prinosi na 10-godišnje državne obveznice u eurozoni porasli s 0,27 posto potkraj 2021. na 0,7 posto početkom ožujka ove godine. Za Hrvatsku je u istome razdoblju prinos porastao s 0,33 posto na 2,15 posto, a za zemlje srednje i istočne Europe s 1,69 na 2,12 posto. Takav razvoj događaja u kratkome roku utječe na pad vrijednosti obveznica, koje čine najveći dio u strukturi fondova i u Hrvatskoj, a posljedično i na pad cijene udjela mirovinskih fondova. Međutim, prinose fondova treba gledati u dugome roku i čim se ova situacija na globalnome tržištu stabilizira očekujemo pozitivne stope prinosa.

 

Najesen će ECB podignuti kamate, FED i ranije. Sve će se to preliti i u naše dvorište. Kako će se na tržište odraziti kombinacija inflacije i rasta kamata? Tko je najugroženiji?

– ECB-ovo i FED-ovo podizanje kamatnih stopa očekivano je i već je ugrađeno u tržišna očekivanja. Ne očekujem posebne probleme na financijskim tržištima zbog podizanja kamatnih stopa jer je trenutačno znatno veći problem neizvjesnost zbog invazije na Ukrajinu, odnosno moguće širenje ratnih operacija izvan sadašnjeg područja. Kombinacija inflacije i rasta kamata djelovat će na realne prinose, koji će u kratkome roku vjerojatno biti negativni. To ne vidim kao novi problem za financijska tržišta, koja su donedavno imala problem negativnih kamata i niske inflacije. Dakle, imali smo negativne nominalne prinose i negativne realne prinose. Ako uzmemo u obzir da će trenutačni rast inflacije završiti, čini se da je ovo o čemu govorite manji problem za financijsko tržište. Najviše će biti ugrožen realni sektor, odnosno poduzeća i građani.
 

Možda smo najviše svjesni stanja u mirovinskim fondovima, jer nam izvješća o stanju na osobnim računima pokazuju da i s novim izdvajanjima imamo manje. Kakav je odnos uplata, prinosa i stanja imovine?

– Tijekom nagloga pada burzovnih indeksa početkom ove godine i početka invazije na Ukrajinu pali su prinosi mirovinskih fondova. Međutim, riječ je o trendu koji će ubrzo biti zaustavljen i možemo očekivati da će se stanje imovine na našim osobnim mirovinskim računima početi oporavljati. Moramo se naviknuti na činjenicu da tržište ima svoje uspone i padove, ali dugoročno će se vidjeti rast imovine.
 
Cijeli intervju pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.
30. svibanj 2023 23:16