Azijski ulagači oprezni, cijene nafte pale četvrti mjesec zaredom

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak. Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Japanu pale između 0,4 i 1,9 posto, dok su u Indiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,6 posto.

Najviše su jutros pale cijene dionica na burzi u Tokiju, što je posljedica strahovanja ulagača da će japanska središnja banka uskoro povećati kamatne stope zbog jačanja inflacije.

Negativno na tržišta utječu i najnovija izvješća koja pokazuju da je PMI indeks proizvodnih aktivnosti u studenom oslabio u svima najvećim gospodarstvima regije – Kini, Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu.

Unatoč tome, kineske su burze ponešto ojačale jer slabi gospodarski podaci podržavaju nadu ulagača da će vlasti uskoro uvesti dodatne poticajne mjere.

U prilog tržištima ne ide, pak, pad američkih terminskih indeksa, što najavljuje nestabilno trgovanje u ponedjeljak na Wall Streetu, nakon što su prošloga tjedna cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi snažno porasle.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno pala, nakon što je prošloga tjedna skliznula 0,7 posto. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,41 boda, dok je u petak navečer iznosio 99,47 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 156,15 na 155,65 jena. No, američka valuta stagnira u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće oko 1,1595 dolara, kao i u petak navečer.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon što su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na sastanku u nedjelju potvrdili da će u prvom tromjesečju iduće godine proizvodnju zadržati na postojećim razinama.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,98 posto, na 62,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,99 posto, na 59,15 dolara.

Cijene nafte u studenom pale tri posto

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1,0 posto, na 63,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,8 posto, na 58,55 dolara.

Na samom početku tjedna cijene su pale jer su u fokusu trgovaca bile vijesti o tome pod kojim bi uvjetima ruski i ukrajinski predstavnici mogli započeti mirovne pregovore. A eventualni dogovor o miru s vremenom bi omogućio povratak ruske nafte na svjetska tržišta.

U drugom dijelu tjedna cijene nafte nadoknadile su gubitke, no obujam trgovanja bio je znatno manji nego inače jer se u četvrtak u SAD-u nije radilo zbog proslave Dana zahvalnosti. Kretanje cijena u uskim okvirima posljedica je procjena da će ponuda nafte još neko vrijeme biti veća od potražnje.

Toga su svjesni i u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), pa je taj kartel, zajedno s njegovim saveznicima, na sastanku u nedjelju potvrdio da će u prvom tromjesečju iduće godine proizvodnju zadržati na postojećim razinama.

Donedavno su OPEC i partneri povećavali proizvodnju jer su očekivali rast potražnje.No, pokazalo se da najveća svjetska gospodarstva – od američkog i kineskog do gospodarstva eurozone – rastu sporije nego što se procjenjivalo na početku godine, pa stoga ni potražnja ne može značajnije rasti.

Zbog toga, kao i zbog mogućeg mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, analitičari iduće godine očekuju pad cijena nafte sa sadašnjih razina.

U anketi Reutersa 35 analitičara procjenjuje da bi iduće godine prosječna cijena barela nafte na londonskom tržištu mogla iznositi oko 62,23 dolara, dok je u dosadašnjem dijelu ove godine iznosila 68,80 dolara.

Unatoč prošlotjednom rastu, cijene su nafte u studenom pale oko tri posto. To je već četvrti mjesec zaredom kako cijene padaju, što nije zabilježeno od 2023. godine.