Bačić brani nove zakone: Ne oduzimamo ovlasti lokalnim zajednicama

Usprkos snažnom protivljenju oporbe i stručnih komora, tri zakona koji reguliraju gradnju, prostorno uređenje i energetsku učinkovitost u zgradarstvu neće se vraćati na treće čitanje u Saboru, već se nastavlja procedura njihova izglasavanja, izjavio je ministar prostornog uređenja, graidteljstva i državne imovine Branko Bačić na današnjem briefingu s novinarima. Tom je prilikom iscrpno obrazložio niz zakonskih rješenja i odbacio kritike da se paket donosi u korist investitora.

 

Prema njegovim riječima, prijedlog zakona postrožuje dio postojećih praksi, osobito kod etažiranja u hotelskim kompleksima i postavljanja mobilnih kućica u kampovima te dodatno ograničava širenje građevinskih područja. U vezi investitora i mogućnosti etažiranja apartmana, dodao je: ‘Ako netko želi graditi turističke vile, neka u dogovoru s lokalnom samoupravom napravi izmjenu prostornog plana i gradi u stambenom području, ako mu to lokalna samouprava dopusti’.

 

- Prema postojećem zakonu sve se može etažirati - i vile i hotelske sobe. Mobilne kućice postavljale su se u nekim kampovima na samom žalu. Ubuduće neće smjeti biti bliže od 25 odnosno 100 metara od obalne crte, ovisno je li riječ o građevinskom dijelu naselja ili ne, i kampovi imaju pet godina za prilagodbu. Također, izgrađenost neće smjeti biti veća od 30 posto površine kampa te će se za mobilne kućice morati ishoditi lokacijska dozvolu, a za taj dio prilagodba traje deset godina. Ako se ovaj zakon ne donese, takvo će stanje ostati i dalje. Ne vidim kako se to onda može nazvati privatizacijom 2.0 - poručio je Bačić.

 

Dodao je da se strože definira i mogućnost gradnje izvan građevinskog područja na parcelama od tri hektara, koje će ubuduće morati imati poljoprivrednu djelatnost te se neće smjeti nalaziti u zaštićenim područjima.

 

Ministar je naglasio da je Ministarstvo prihvatilo devet od deset primjedbi struke izrazivši razočaranje što, kako kaže, arhitekti ‘koji se brinu o prostoru nisu prepoznali nastojanja da se propisi unaprijede’. Naveo je i da je neslaganje s Komorom arhitekata najvećim dijelom vezano uz pitanje odnosa strateških i provedbenih planova.

 

- Kada smo krenuli u izradu, rekao sam da će zakon biti kompromis i da nije moguće uvažiti sve želje. Želimo štititi prostor, ali istodobno imamo odgovornost i za gospodarski razvoj. Ne možemo čekati godinama na izmjene prostornih planova - rekao je Bačić.

Posebno je istaknuo novi instrument, urbanistički projekt, koji će prema njegovim riječima država koristiti samo u izgradnji objekata javne namjene, u postupcima urbane komasacije i u projektima priuštivog stanovanja. Time, tvrdi, lokalna samouprava ne gubi ovlasti nad prostorom.

 

- To radimo da bismo dinamizirali prostorno uređenje. Urbanistički projekt znatno će ubrzati procese - rekao je te dodao da će se taj instrument izvan građevinskog područja koristiti isključivo iznimno, prvenstveno ondje gdje država nema dovoljno zemljišta za priuštivo stanovanje. Istaknuo je i da gradovi mogu samostalno pripremati projekte priuštivog stanovanja.

 

Komentirao je i rokove za donošenje UPU-a, istaknuvši da se oni svode na tri godine s ciljem da se lokalne samouprave potaknu da planove doista i donesu, kako građani ne bi godinama čekali mogućnost gradnje na vlastitim česticama. - Ovim tempom, kako su se dosad donosili UPU-i, svi bi bili dovršeni tek 2053. Godine - upozorio je Bačić.

 

Bačić je pojasnio i način provedbe urbane komasacije: provodit će se isključivo na građevinskim područjima i samo u zonama gdje UPU predviđa takvu mogućnost, dakle nije moguća bez sudjelovanja lokalne samouprave. Uz državu, županiju i grad ili općinu, postupak će moći pokrenuti i 51 posto vlasnika zemljišta. Komasacija, naglasio je, nije mehanizam za izvlaštenje, nego alat za kvalitetnije oblikovanje čestica. Država će se, gdje bude imala zemljište, odricati dijela čestica u korist izgradnje cesta i druge infrastrukture.

 

Zaključio je da zakon čuva prostor te da uvodi i obvezu arhitektonsko-urbanističkog natječaja, što je, kaže, jedan od ključnih zahtjeva arhitekata koje je Ministarstvo prihvatilo.