Bivši predsjednik Uprave investicijske tvrtke Duquesne Capital Management Stanley Druckenmiller udaljava se od etabliranih tehnoloških divova poput Amazona i Alibabe, usmjeravajući ulaganja u sektor zlata sa značajnim investicijama u Barrick Gold i Newmont što je preusmjerilo pozornost na dionice ovih rudarskih kompanija.
Zlato je prošlog tjedna prvi puta nakon dva mjeseca palo ispod razine od dvije tisuće dolara za uncu, no unatoč tim lošijim rezultatima povećane potražnje središnjih banaka, financijska neizvjesnost i geopolitičke napetosti dovele su do podrške ulagača. Analitičari su ipak optimistični, očekujući ponovni rast cijena zlata potaknut potencijalnim smanjenjem stopa Federalnih rezervi i Europske središnje banke.
Naime, središnje su banke protekle godine gotovo gutale zlato iako su kupile 45 tona manje nego rekordne 2022. godine. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, neto kupnja središnjih banaka u 2023. iznosila je ukupno 1037 tona. Bila je to druga godina zaredom da su središnje banke dodale više od tisuću tona svojim ukupnim rezervama. Banke trenutno drže procijenjenih 36 700 tona zlata dok se nastavlja globalna borba za alternativnim novčanicama Federalnih rezervi.
Kina prošle godine najveći kupac
Kina je bila najveći kupac u 2023. godini, a Narodna banka Kine službeno je izvijestila o povećanju svojih zlatnih rezervi od 225 tona. Bilo je to najveće povećanje rezervi autoritarne države od 1977. godine. Kineska središnja banka sada drži 2235 tona zlata što ju čini šestom u svijetu po službenim rezervama.
Poljska je bila drugi najveći kupac zlata 2023. godine. Između travnja i studenog poljska je središnja banka kupila 130 tona zlata, povećavši svoje zalihe zlata za 57 posto, na 359 tona. Godine 2021. predsjednik Poljske banke Adam Glapiński najavio je plan povećanja rezervi zlata u zemlji za 100 tona. Središnja banka taj je cilj postigla u rujnu te je nastavila dalje kupovati. Banka je svoju najveću kupnju izvršila u studenom, dodavši 19 tona zlata svojim rezervama.
Ostali kupci zlata u 2023. godini bili su Singapur, Češka, Irak, Indija i Filipini. Narodna banka Kazahstana i Centralna banka Uzbekistana bile su dva najveća prodavača zlata s obzirom da kupuju iz domaće proizvodnje i prodaju van. Nadalje, Turska je prošle godine bila neto prodavač, ali jedva. Turska središnja banka prodala je 160 tona zlata u proljeće 2023., ali se vratila kupnji u trećem kvartalu pa je u prosincu dodala još 18 tona zlata u svoje rezerve.
Gledajući unaprijed, Svjetsko vijeće za zlato kaže da trend kupnje zlata središnjih banaka ‘pokazuje malo znakova popuštanja‘ što pojačava vjerovanje da će globalne središnje banke i ove godine ostati kupci.
Podsjetimo, prošle je godine izašla i vijest da je Hrvatska narodna banka (HNB) kupila 56 256 unci zlata, odnosno oko 1,75 metričkih tona u ukupnoj vrijednosti od 96 milijuna eura. Prvi je to put od osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi.
Fokus i dalje AI
No vratimo se na početak priče, dok je Druckenmiller napravio strateška ulaganja daleko od tradicionalnih tehnoloških dionica, on i dalje drži više od 400 milijuna dolara u Microsoftovim dionicama i u Nvidiji.
Njegovo kontinuirano ulaganje u tehnološki sektor ukazuje na potencijal koji vidi u umjetnoj inteligenciji. Microsoftovo duboko poniranje u umjetnu inteligenciju kroz njegova značajna ulaganja u OpenAI i Nvidijinu središnju ulogu u pružanju hardvera neophodnog za izračunavanje umjetne inteligencije, pokazuje Druckenmillerovo uvjerenje da je umjetna inteligencija ključni sektor rasta.
Postoje naznake da bi se tržišno raspoloženje u vezi s tradicionalnom tehnologijom moglo promijeniti zbog ekonomskih neizvjesnosti i fluktuirajućih tržišta pa dok zlato može poslužiti kao zaštita, ulaganje u AI predstavlja ulaganje u inovaciju i rast.
Inače, prošle je godine taj milijarder pohvalio bitcoin, priznajući ga kao značajan ‘brend‘ u posljednjih petnaest godina. U intervjuu je Druckenmiller usporedio rastući status bitcoina kao ‘digitalnog zlata‘ s dugotrajnom vrijednošću zlata, koje je opisao kao ‘brend star pet tisuća godina‘.
Dok su Druckenmillerove oklade na Barrick i Newmont relativno mali segmenti njegova portfelja, njegov stalni naglasak na tehnološkim divovima poput Microsofta i Nvidije, unatoč značajnom smanjenju potonjeg, naglašava diverzificiranu i stratešku filozofiju ulaganja. To je dodatno pojačano njegovim izjavama o bitcoinu i odražava širi trend među ulagačima koji balansiraju tradicionalnu imovinu s novim prilikama.