Bidenova administracija planira dodijeliti General Motorsu i Stellantisu gotovo 1,1 milijardu dolara bespovratnih sredstava za prenamjenu postojećih tvornica u tvornice za proizvodnju električnih vozila i komponenti.
Kako prenosi Reuters, američko ministarstvo energetike najavilo je 1,7 milijardi dolara planiranih bespovratnih sredstava za pomoć u financiranju konverzije jedanaest ‘rizičnih tvornica‘ u osam država kako bi se omogućila proizvodnja oko milijun električnih vozila godišnje, a to bi posljedično pomoglo zadržati 15 tisuća postojećih radnih mjesta, ali i otvoriti oko tri tisuće novih.
Ministrica energetike Jennifer Granholm rekla je novinarima da su subvencije ‘zaštitni znak industrijske strategije Bidenove administracije‘ i da će ‘modernizirati povijesne pogone za proizvodnju automobila‘.
Također je rekla da je prije više od deset godina postalo jasno da proizvođači automobila, kako bi se pripremili za budućnost, ‘trebaju federalnog partnera, posebno kako bi se natjecali s drugim zemljama koje su subvencionirale vlastitu automobilsku industriju‘.
Subvencije su namijenjene tvornicama u Michiganu, Ohiju, Pennsylvaniji, Georgiji, Illinoisu, Indiani, Marylandu i Virginiji, a zanimljivo je da su neke od ovih država ključne za predsjedničke izbore u SAD-u koji se održavaju u studenom.
Joe Biden potaknuo je američke proizvođače automobila na izgradnju sve većeg broja električnih vozila, uveo je nove porezne olakšice i financirao stanice za punjenje električnih vozila. Također, regulatori su izdali stroža pravila o emisijama koja bi trebala potaknuti prodaju električnih vozila. Bidenov protivnik na predsjedničkim izborima Donald Trump oštro je kritizirao ovu politiku o električnim vozilima te je obećao da će je promijeniti ako preuzme dužnost.
Pregovori još uvijek u tijeku
No, koliko će to novca dobiti ove kompanije kako bi prešle na proizvodnju električnih vozila? General Motors dobit će 500 milijuna dolara za konverziju svoje tvornice u Michiganu u električna vozila, a iz kompanije su poručili i da će dodatno uložiti vlastiti novac u proizvodnju električnih vozila u budućnosti, ali napomenuli su da će tvornica nastaviti proizvoditi kao i do sada.
U listopadu je pak Stellantis pristao izgraditi novu tvornicu baterija vrijednu 3,2 milijarde dolara i uložiti 1,5 milijardi dolara u novu tvornicu kamiona srednje veličine u Illinoisu što je Biden i sam reklamirao. No, sada Bidenova administracija ovom proizvođaču automobila planira dodijeliti 334,8 milijuna dolara za prenamjenu zatvorene tvornice u tvornicu električnih vozila dok će 250 milijuna eura dodijeliti za prenamjenu tvornice u Indiani u tvornicu električnih vozila. Iz Stellantisa su rekli da su ove subvencije ‘važan korak u nastavku širenja‘ njihove ponude električnih vozila.
Stellantisov dobavljač Hyundai Mobis dobit će 32 milijuna dolara za proizvodnju plug-in hibridnih komponenti i baterija, dok će Harley-Davidson dobiti 89 milijuna dolara bespovratnih sredstava za proširenje svoje tvornice u Pennsylvaniji kako bi proizvodili električne motocikle. Također, 80 milijuna dolara ide u Blue Bird i za prenamjenu bivše tvornice u Georgiji za proizvodnju električnih školskih autobusa, a 75 milijuna dolara je za Cummins koji treba prenamijeniti dijelove postojeće tvornice u Indiani.
Bidenova administracija planira uložiti i 208 milijuna dolara u Volvo i to za nadogradnju tvornica u Marylandu, Virginiji i Pennsylvaniji kako bi se povećao kapacitet proizvodnje električnih vozila te 157 milijuna dolara u ZF North America za prenamjenu dijela tvornice u Michiganu za proizvodnju komponenti električnih vozila.
Vrijedi napomenuti da su još uvijek u tijeku pregovori s tvrtkama, a potrebno je i dovršiti ekološke preglede prije dodjele subvencija.
Nameti Kini
Ova vijest dolazi gotovo dva mjeseca nakon što je Bidenova administracija potvrdila nove stroge carinske stope na kineski uvoz vrijedan 18 milijardi dolara. Naime, SAD je u svibnju najavio da će carine od 100 posto za uvoz električnih vozila iz Kine.
Kineska autoindustrija je u posljednje vrijeme trn u oku i europskim i američkim proizvođačima automobila. Kineski BYD prestigao je Teslu po broju prodanih modela a jaka podrška sektoru od strane kineske Vlade daje sve jači ‘poguranac‘ kineskim tvrtkama koje plove zelenim tehnologijama.
Sve to naravno ne odgovara proizvođačima u Europi i SAD-u, pa se iz oba tabora spremaju za borbu protiv jeftine Kine. A kako se boriti, nego carinama.
Uz povećanje carina s 25 na 100 posto na električna vozila, nameti su porasli sa 7,5 na 25 posto na litijeve baterije, s nula na 25 posto na kritične minerale, s 25 na 50 posto na solarne ćelije i s 25 do 50 posto na poluvodiče. Carine na čelik, aluminij i osobnu zaštitnu opremu – koje se kreću od nula do 7,5 posto porasle su na 25 posto.
Unatoč rizicima od odmazde Pekinga, Biden je tada rekao da su povećani nameti proporcionalan odgovor na kineski višak kapaciteta u sektoru električnih vozila. Naime, Kina proizvodi 30 milijuna električnih vozila godišnje, ali može prodati samo 22-23 milijuna na domaćem tržištu.
Bidenove carine za automobile uglavnom su simbolične jer se za ovo pitanje pobrinuo još Donald Trump tijekom svog predsjedništva. Uz tadašnje carine od 25 posto, omogućen je uvoz kineskih automobila na tržište SAD-a, ali je registrirati takvo vozilo bilo praktički nemoguće zbog procesa usuglašavanja s američkim propisima, posebno u vezi sigurnosti. Sve u svemu, nakon svih silnih upozorenja, nameta i prepucavanja, Biden se netom prije izbora odlučio na subvencije automobilskoj industriji koje bi svakako trebale pomoći u povećanju proizvodnje električnih vozila.