Bilo bi bolje da nam gospodarstvo ovisi o farmaceutskoj industriji nego o turizmu

Lijekovi koji su primarno namijenjeni za liječenje dijabetesa već su nekoliko godina, nakon što je otkriveno da postižu odlične rezultate u mršavljenju, veliki hit na farmaceutskom tržištu. Najpoznatiji među njima, Ozempic, toliko je uspješan da o njegovoj prodaji ovisi hoće li dansko gospodarstvo rasti ili upasti u krizu. Potencijal tog lijeka, odnosno njegove aktivne supstancije semiglutida, mnogo je širi te bi u budućnosti mogao liječiti čak i Parkinsonovu bolest. Šira javnost ne zna da tim takozvanim GLP-1 lijekovima uskoro istječu patentna prava. To znači da će ih uskoro moći proizvoditi i ostale farmaceutske kompanije. Nedavna analiza konzultanstke tvrtke Boston Consulting Group (BCG) objavljena jesenas pokazala je kolika se tu prilika otvara za domaću farmaceutsku industriju. U povodu toga razgovarali smo s principalom BCG-ova zagrebačkog ureda Sanyom Eduardom Kužet. Podrijetlom Zadranka, nakon studija u Zagrebu doktorirala je molekularnu biologiju u Francuskoj. U BCG-u je posljednjih šest godina.

Uskoro istječu patentna prava na neke lijekove za liječenje pretilosti. Koji su to lijekovi te je li među njima i najpoznatiji, Ozempic?

– Da, u toj su skupini Ozempic i Mounjaro kao glavni lijekovi koji drže cijelo tržište liječenja pretilosti, barem dosad. Oni su i izravni konkurenti: Ozempic proizvodi Novo Nordisk, a Mounjaro američka kompanija Eli Lilly. Njihova patentna prava trebala bi isteći već 2026. u Kanadi, a u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi očekuje se istek patenta 2031. godine.

Što će to značiti za globalnu farmaceutsku industriju?

– Iznimno je važan trenutak isteka patentnih prava, ali važno je i ono što se u ovome trenutku događa na tržištu. Svaka farmaceutska kompanija želi dio toga kolača jer do 2030. tržište liječenja pretilosti moglo bi, prema procjenama, vrijediti stotinjak milijardi dolara. Svatko želi bar dva do tri posto tog tržišta, zato se mnogi pripremaju za uključivanje u tu utrku. Ako pogledate manje akvizicije koje se događaju na tržištu, svi veliki igrači počeli su zauzimati pozicije. Roche je imao dvije važne akvizicije u posljednje dvije godine, a Pfizer je dobio bitku s Novo Nordiskom za preuzimanje Metsera u vrijednosti od deset milijardi dolara. Drugi veliki farmaceutski igrači također razmišljaju o ulasku na to tržište. Očekujemo stoga veliku tržišnu fragmentaciju, no pitanje je hoće li svi ti igrači dobiti svoj dio udio. Kad govorimo o isteku patentnih prava, tu se otvaraju mogućnosti za druge kompanije, poput Teve i drugih velikih generičkih proizvođača. One će svakako željeti uzeti dio tog tržišta, što će smanjiti cijenu tih lijekova i povećati njihovu dostupnost. Do 2040. takvi generici mogli bi držati i do 40 posto tržišta, što je vrlo velik udjel, posebno ako se takvi lijekovi budu uzimali oralno, za razliku od sadašnjih koji se ubrizgavaju, što dijelu pacijenata nije najugodnije rješenje.