Biznis i politika
StoryEditor

Chris Hodge: Imate bolji sustav nadgledanja tržišta od niza mnogo većih zemalja

05. Listopad 2023.
foto Rene Karaman

Visoki standardi korporativnog upravljanja i transparentnost poslovanja bitni su preduvjeti za uspješan razvoj poduzeća i tržišta kapitala. Kako hrvatske tvrtke stoje što se tog tiče, gdje još ima prostora za napredak te koje novosti u korporativnom upravljanju donose najavljene EU direktive, razgovarali smo s Chrisom Hodgeom, neovisnim stručnjakom koji je do 2014. godine bio direktor Korporativnog upravljanja u Vijeću za financijsko izvješćivanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, a prije nekoliko godina sudjelovao je i u izradi hrvatskoga Kodeksa korporativnog upravljanja.

Razgovor s Hodgeom vodili smo neposredno nakon prvog modula edukativnog programa o korporativnom upravljanju pod nazivom ‘Governance and ESG Development‘, koji su prošlog tjedna organizirale Zagrebačka burza i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj.

U kojim je područjima korporativno upravljanje u Hrvatskoj unaprijeđeno od 2019. godine, a gdje još postoji prostor za napredak?

– Priličan napredak ostvaren je u onome što zovemo procesna strana upravljanja. To je i uobičajeno prvi korak u svim zemljama. Hanfa svake godine izlazi s izvješćem o usklađenosti tvrtki s Kodeksom korporativnog upravljanja, pa je tako primjerice broj tvrtki koje imaju uspostavljene odbore za renumeraciju porastao s 10 na 40 posto. Dogodilo se i veliko povećanje odbora koji podržavaju rad nadzornih odbora, kao i povećanje ocjenjivanja djelotvornosti nadzornog odbora.

Dakle, ta je procesna strana svakako unaprijeđena. S druge strane, uvijek treba više vremena za ono što možemo nazvati kulturna strana korporativnog upravljanja, odnosno da se ono što je napisano na papiru zaista i provodi u praksi. No, i tu se vide napreci. Novi je izazov koji se stavlja pred kompanije, ne samo u Hrvatskoj, nego i one u drugim zemljama, ESG izvještavanje. Brojne se tvrtke još pomalo ‘muče‘ s time. Dakle, ukupno gledano, u Hrvatskoj je vidljivo poboljšanje u korporativnom upravljanju.

Spomenuli ste ESG izvještavanje. Kada je riječ o ESG-u, ta se regulativa konstantno nadopunjuje i proširuje, a u isto vrijeme ima dosta nepoznanica i subjektivnosti u izvještavanju, pa to predstavlja dodatni problem tvrtkama. Kako riješiti te izazove?

– To je točno. ESG je dosta sličan kodeksu korporativnog upravljanja. Kompanijama predstavlja veliki izazov količina regulacije i obujam podataka koje moraju producirati, ali mislim da se promatranjem ESG-a samo kroz prizmu usklađenosti s pravilima gubi glavni cilj i smisao te regulacije. Naravno, moraju postojati standardizirana regulativa i izvještavanje, kako bi izvještaji bili usporedivi, ali se ne smije svesti samo na to. Bitno je sagledati bit ESG-a, kako kompanija utječe na okoliš i društvo. Važne su strateške odluke koje kompanija mora donijeti kako bi smanjila negativan utjecaj na okoliš i iskoristila prilike koje se možda nude.

Budući da ste radili u više zemalja na poboljšanju praksi korporativnog upravljanja, možete li usporediti Hrvatsku s njima u tom području?

– Neke je zemlje teško uspoređivati jer postoji mnogo lokalnih specifičnosti. Kada bismo primjerice uspoređivali Hrvatsku s Ujedinjenim Kraljevstvom, Hrvatska bi u tome definitivno bila znatno lošija. No treba imati na umu da se u UK-u na tome radi već više od 30 godina. Osim toga, UK ima jako mnogo velikih institucionalnih investitora koji svojim djelovanjem i korištenjem svojih dioničarskih prava tjeraju kompanije na poboljšavanje korporativnog upravljanja.

S druge strane, u Hrvatskoj je situacija znatno drugačija – imate mnogo kompanija s jednim većinskim vlasnikom te nemate mnogo velikih institucionalnih investitora, tako da ne raspolažete s tim efikasnim ‘oružjem‘ za promicanje korporativnog upravljanja. Tako da UK i Hrvatska kreću s dosta različitih pozicija i nije ih lako uspoređivati. Uglavnom, ono što mogu reći jest da Hrvatska zaista napreduje, osobito u usporedbi s tržištima približne veličine i sličnog broja kompanija na burzi.

Kad je 2019. Hrvatska uspoređena s nekim sličnim zemljama, one su bile nešto bolje u korporativnom upravljanju jer su prije Hrvatske prihvatile pravila i procedure EU-a. No Hrvatska je u međuvremenu sustigla taj dio. Iako je neobično hvaliti regulatora, moram reći da u Hrvatskoj imate i bolji sustav nadgledanja tržišta od niza mnogo većih zemalja.

Što u Hrvatskoj može biti dodatno unaprijeđeno kada pričamo o pravima dioničara?

– Rekao bih da su prava prilično dobra, jedino je pitanje razlike između papira i prakse. EBRD je izradio dokument o korporativnom upravljanju u Hrvatskoj te se prema njemu čini da je u zakonskom pogledu pozicija dioničara vrlo snažna. Pitanje je dakle provedbe.

Anegdotalno, odnosno gledano u praksi u drugim zemljama, često se događa da tvrtke rade manje za dioničare, posebice one male, nego što bi mogle i trebale, kako bi ostvarili svoja puna prava. Dakle, ne oduzimaju im prava, ali im i ne pomažu u njihovu ostvarenju. U jednoj zemlji u okružju je tako skupština dioničara sazvana na farmi usred ničega u devet ujutro, a elektroničko sudjelovanje nije bilo moguće. Jasno, to je napravljeno zato da mali dioničari ne bi sudjelovali na skupštini.

 

Cijeli razgovor sa stručnjakom za korporativno upravljanje možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

25. veljača 2024 00:48