Zasad nema izgleda da će se situacija smiriti i da će Huti prestati s napadima na trgovačke brodove ili tankerima, barem ne dok su puni oružja i gladni osvete. To znači daljnje preusmjeravanje brodova oko Rta dobre nade, što troškove prijevoza diže od 15 do 20 posto. Rastu i police osiguranja za trgovačke brodove, kao i potrošnja goriva, a neke tvrtke moraju platiti i dodatnu naknadu za svaki teret...
Nema mira u Crvenome moru. Otkad su jemenski militanti Huti početkom listopada počeli napadati komercijalne teretne brodove, prekooceanski prijevoznici zaobilaze Bab al-Mandab, tjesnac koji povezuje Crveno more s Arapskim morem i vodi prema Sueskom kanalu. Problem je što taj tjesnac graniči s Jemenom s jedne strane i Džibutijem i Eritrejom s druge strane, a Huti, šijitska manjinska sekta u Jemenu, koji su još 2014. preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima zemlje, uključujući glavni grad Sanu i ključnu luku na Crvenome moru Al-Hudaydah, pod kontrolom su Irana. Uostalom, kao i Hamas, zbog čega ne začuđuje što su terorističke operacije u Crvenome moru počele kad i Hamasov napad na Izrael.
Naravno, ono što je uslijedilo genocid je nad palestinskim narodom, a Huti smatraju da napadajući temelje globalne trgovine pomažu svojoj braći Palestincima. Naime, kroz tjesnac koji vodi prema Sueskom kanalu prolazi gotovo dvanaest posto globalne pomorske trgovine. Huti u napadima upotrebljavaju bespilotne letjelice, helikoptere, rakete i projektile i njihovi militanti nerijetko se iskrcavaju na komercijalne brodove. Kradu teret, uzimaju posadu za taoce, plijene brodove... Situacija je toliko eskalirala da su brodari odlučili zaobilaziti Crveno more.
Okolo-nakolo
Brodovi, unatoč tomu što su posade pojedinih brodara potpisale sporazum o svjesnom ulasku u područje visokog rizika, za što su zauzvrat dobile poprilično povećanje plaća, preusmjeravaju rute. Sve dok traju napadi, prekooceanski komercijalni brodari preusmjeravaju flote na afrički Rt dobre nade, što je i bila prirodna ruta dok Sueski kanal još nije postojao. Dulje putovanje povećava troškove goriva, smanjuje učinkovitost transporta, a posljedično će, sasvim je jasno, povećati cijene uvezene robe. Pogođene su isporuke nafte, LNG-a i drugih energenata, kao i prehrambenih proizvoda poput palmina ulja i žitarica, a već se spominje i nestašica riže u Europi. Osim toga, preusmjeravanje oko Afrike produljuje putovanje od šest do četrnaest dana, i to se događa u trenutku kada drugi veliki trgovinski prečac, Panamski kanal, trpi posljedice suše, što samo povećava potencijalne rizike za globalnu ekonomiju.
Cijene nafte već su porasle, a to je tek početak ‘savršene oluje‘ koja bi mogla obilježiti ekonomski tijek 2024. Preusmjeravanje brodova oko Rta dobre nade pretpostavlja da će troškovi tereta za prekooceanske prijevoznike porasti od 15 do 20 posto. Police osiguranja za trgovačke brodove također rastu, kao i potrošnja goriva. Ekološki aktivisti izračunali su da se preusmjeravanjem za svaki brod povećava i emisija CO2 od 20 do 35 posto. Neke tvrtke također moraju platiti dodatnu naknadu za svaki teret, od 500 dolara (449 eura) do 1000 dolara (899 eura). Sve to samo znači da će posljedice osjetiti potrošači.
Novi udarac za Europu
Sve to može rezulturati ozbiljnom svjetskom krizom, upozoravaju ekonomski analitičari diljem svijeta. Najviše će patiti regije koje ovise o uvozu energenata poput LNG-a, posebno zemlje s niskim dohotkom, a najveći utjecaj tih izazova mogao bi se obiti u glavu Europi koja se klacka na rubu recesije i vrlo teško obuzdava inflacijske pritiske. Rastuće cijene nafte i plina zadržale bi ukupnu inflaciju u Europi visokom, komplicirajući napore europske središnje banke da se usmjeri prema ublažavanju.
– Situacija zabrinjava u svakom smislu, posebno kad je riječ o energiji, nafti i plinu. Očekuje se da će potražnja za pomorskim gorivom već porasti za pet posto, a više cijene goriva, veći troškovi prijevoza, veće premije osiguranja na kraju znače više cijene u supermarketima – rekao je Fotios Katsoulas, glavni analitičar za tankere u S&P Global Market Intelligenceu.
Ako govorimo o zbroju gubitaka, tu treba biti jasan i navesti da kroz Sueski kanal svake godine prođe više od 19 tisuća trgovačkih brodova. Kad se u ožujku 2021. nasukao kontejnerski brod Ever Given i na šest dana i sedam sati blokirao prolaz Sueskim kanalom, ukupna šteta bila je veća od deset milijardi dolara. Potpuni prekid prolaska Crvenim morem i posljedično Sueskim kanalom na nekoliko tjedana ili mjeseci izazvao bi gubitke od stotine milijardi dolara. To je scenarij koji nitko ne želi!
Zapad nema pravi odgovor
Odgovor Zapada na jemenske militante i ugrozu svjetske trgovine je mlak: uspostava pomorske operacije Prosperity Guardian u kojoj uz Sjedinjene Američke Države sudjeluju Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Kanada, Bahrein i Sejšeli. Naknadno je sudjelovanje potvrdila i Grčka. Ukratko, operacija uključuje slanje ratnih brodova koji bi štitili trgovačke brodove u tjesnac u Crvenome moru. Doduše, neće uloga svih spomenutih država biti jednaka. Najviše ratnih brodova dat će američka (najmanje tri razarača) i britanska ratna mornarica (razarač i fregatu). Grčka je najavila slanje jedne fregate, a to će najvjerojatnije učiniti i Francuska. Ostale države operaciju će poduprijeti ljudstvom.
Iako najveća gospodarska sila Europe, čija ekonomija jako ovisi o neometanom protoku globalnih pomorskih putova, Njemačka se za sada nije uključila u koaliciju. Crveno-žuto-zelena koalicija kancelara Olafa Scholza teško donosi i mnogo jednostavnije odluke od slanja ratnih brodova u rat. Doduše, njemački mediji javljaju da je Scholzova vlada sklona uključivanju, ali s obzirom na to da takvu odluku mora odobriti Bundestag, Scholz se zapravo boji da ga zastupnici neće poduprijeti, što bi mu samo uzdrmalo poziciju. No mediji ističu i to da je javna tajna da je stanje njemačke ratne mornarice alarmantno loše i da oni brodovi koji i mogu ploviti nemaju dovoljno ljudi i streljiva.
Zasad nema izgleda da će se situacija smiriti i da će Huti s jemenskih obala mahati brodovima s kontejnerima ili tankerima, barem ne dok su puni oružja i gladni osvete. A to znači da su ozbiljni poremećaji geopolitički i ekonomski rizik s kojim ulazimo u novu godinu.