Biznis i politika
StoryEditor

Cilja li Kina gomilanjem zlata i ostalih sirovina na devalvaciju?

10. Svibanj 2024.
Vuk Vuković, Niko Maričić, Robert Jurišić

Često smatrano sigurnim ulaganjem u vrijeme geopolitičkih i ekonomskih previranja, zlato je skočilo cijenom kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i rat u Gazi, ali rekordna cijena od više od 2400 dolara za uncu pokazala se otpornom i trajala duže zbog Kine. 

Naime, kineski potrošači počeli su ozbiljno ulagati u zlato s obzirom da tradicionalna ulaganja poput nekretnina ili dionica više nisu najpopularnija opcija u zemlji. U isto vrijeme, njihova središnja banka stalno povećava svoje zlatne rezerve, dok smanjuje svoje posjede američkog duga, a ulje na vatru dolijevaju špekulanti koji se klade da još ima mjesta za povećanje vrijednosti. 

Kina je imala zaista značajan utjecaj na tržištu zlata, ali je on postao još izraženiji tijekom posljednjeg, gotovo 50-postotnog rasta globalne cijene od kraja 2022. Zlato je nastavilo dosezati nove visine unatoč čimbenicima koji ga čine manje privlačnim ulaganjem: višim kamatnim stopama i jakom američkom dolaru. 

Gomilanje zlata, aluminija, bakra... 

Prošlog su mjeseca cijene zlata porasle čak i nakon što su Federalne rezerve signalizirale da će duže zadržati više kamatne stope. I nastavile su rasti iako je dolar ove godine porastao u odnosu na gotovo sve glavne valute u svijetu. Iako su se cijene vratile na oko 2.300 dolara za uncu, i dalje raste osjećaj da tržištem zlata više ne upravljaju samo ekonomski čimbenici, već hirovi kineskih kupaca i investitora, a devalvacija postaje sve češća riječ kada se govori o ovoj temi. 

- Snažnija potražnja od strane centralnih banaka dogodila se nakon invazije Rusije na Ukrajinu te uvođenjem sankcija. Sankcije su onemogućile Rusiji pristup EUR i USD deviznim rezervama te im je jedino preostalo zlato kao likvidna i dostupna devizna rezerva. Zemlje poput Kine i Indije su se uključile na strani potražnje za zlatom želeći diversificirati vlastite devizne rezerve. Također, dugo se priča o kreaciji vlastite valute unutar BRICS bloka. Radi se o valuti koja bi parirala američkom dolaru na temelju kojeg SAD uživa glavninu svoje snage i pozicije u svjetskom poretku. U Kini je jasno vidljiv trend gomilanja ne samo zlata već i ostalih industrijskih metala poput aluminija i bakra koji su bitni za gospodarski rast. To može upućivati da bi kineska centralna banka mogla posegnuti za devalvacijom u smjeru povećanja konkurentnosti Kine na globalnom tržištu - objasnio je Niko Maričić, voditelj odjela upravljanja imovinom u InterCapital Asset Managementu. 

‘Devalvacija je cheap shot

Zadnjih godina često se spominje kako bi Indija mogla značajno narušiti kinesku globalnu poziciju zbog jeftinije, brojnije i demografski mlađe radne snage, a polako i vidimo trend premještanja kapaciteta proizvodnje iz Kine u Indiju, dodao je. Sve su to razlozi zbog kojih bi devalvacija donijela bolju konkurentnost te produžila razdoblje snažnog kineskog gospodarskog rasta. U situaciji devalvacije odnosno slabijeg kineskog renminbija Kina bi imala visoke zalihe zlata i industrijskih metala koje ne bi trebala kupovati uz slabiju vlastitu valutu budući da se većina roba trguje u američkom dolaru.

- Moguće je da Kina planira devalvaciju. Sada, je li to pitanje njihovog pozicioniranja da sruše vrijednost dolara, nekako sumnjam. S druge strane, čak i ako im to je cilj, teško je da će se to dogoditi, ni blizu. Već se 50 godina dolar pokušava srušiti, i to s puno drugačijim i jačim kontekstima prije nego danas, a ne možemo reći da su do sada ti pokušaji bili uspješni. Moguće je da Kina pokušava potaknuti ekonomski rast na taj način jer njihova ekonomska mašina slabi i ovo je jedna od metoda s kojom pokušavaju stimulirati izvoz. Nisam siguran hoće li im to uspjeti niti sam pobornik devalvacije kao nečega što potiče konkurentnost ekonomije, mislim da je to cheap shot - rekao je za Lider Vuk Vuković, makroekonomist i suosnivač hedge fonda Oraclum Capital sa sjedištem u New Yorku.

A koje države imaju najveće zlatne rezerve? Najviše zlata trenutno ima SAD, preko osam tisuća tona. Po nekoliko tisuća tona imaju i Njemačka, Italija, Francuska i Rusija. Iako Kina službeno ima nešto preko dvije tisuće tona, postoje špekulacije koje kažu da Kina ima nekoliko desetaka tisuća tona zlatnih rezervi (a treba napomenuti da je Kina najveći uvoznik i proizvođač zlata na svijetu), napisao je Robert Jurišić, direktor tvrtke S-GRAIN BI u najnovijoj analizi cijena burzovnih roba za Lider. 

Središnje banke diljem svijeta ubrzanim tempom nabavljaju zlato. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, u 2023. središnje banke kupile su preko tisuću tona zlata, što je druga rekordna količina otkad se vode podaci, s tim da je rekordna godina bila 2022. Trend kupnje zlata nastavio se i u ovoj godini, kada su središnje banke nabavile dodatnih 290 tona zlata, što je rekord svih vremena za taj period.

- Za što se središnje banke pripremaju, gomilajući toliko zlata?  Posebno je tu naglasak na Kini, koja se očito priprema za nešto veliko. Je li moguće da pripremaju jednokratnu veliku devalvaciju CNY? Devalvaciju valute ekonomisti naširoko opisuju kao ‘nuklearnu opciju‘ zbog ozbiljnih globalnih posljedica koje bi mogla izazvati. Namjernim devalviranjem juana, na primjer, Kina bi mogla potaknuti izvoz tako što bi svoju robu učinila jeftinijom i konkurentnijom, ali ne bez ozbiljnih posljedica kod trgovinskih partnera. Gomilanje resursa kao što su zlato i nafta unaprijed moglo bi pružiti određenu financijsku sigurnost i pregovaračku moć, pomažući u stabilizaciji gospodarstva protiv potencijalnih negativnih učinaka devalvacije, kao što su povećani troškovi uvoza i inflacija - smatra Jurišić. 

Bez posljedica na globalnu ekonomiju 

U svakom slučaju je nespecifično da zlato pruža ovakvu izvedbu u okruženju visokih realnih prinosa (nominalni prinosi umanjeni za inflaciju) budući da govorimo o imovini koja nema nikakav prinos. Zlato se, kaže Maričić, promatra više kao osiguranje u situaciji povećane neizvjesnosti, a takvih je situacija u posljednje dvije godine bilo nekoliko pa investitori žele jedan dio portfelja osigurati upravo ulaganjem u zlato. Ono što je najviše utjecalo na rast cijene zlata zasigurno je potražnja od strane centralnih banaka u smjeru diversifikacije vlastitih deviznih rezervi. S druge strane, ponuda je neelastična, odnosno ne može u kratkom ili srednjem roku zadovoljiti povećanu potražnju.

Od otkrića do vađenja zlata iz rudnika prođe i do 10 godina stoga je teško za očekivati povećanu ponudu vrlo brzo. U nepovoljnom smjeru idu i rastući troškovi otvaranja novih rudnika i vađenja zlata, a rastući troškovi demotiviraju rudare zlata da započinju nove projekte zbog nesigurno niskih marži.

- Ukoliko se trend kontinuirane potražnje od strane centralnih banaka nastavi ne bi me iznenadilo da dosežemo nove rekordne razine u narednom razdoblju. Također, u slučaju eskalacije itekako prisutnih geopolitičkih sukoba potražnja za ‘safe haven‘ imovinom bi trebala dodatno rasti uz pozitivni utjecaj na cijenu - komentira Maričić. 

Ni Vuković ni Maričić ne vide posebne posljedice na globalnu ekonomiju. A zašto? Jer je ponuda zlata prilično ograničena u kratkom roku, a snažna potražnja pozitivno utječe na cijenu. Kina, pretpostavlja Maričić, ide u smjeru smanjenja ovisnosti o američkom dolaru i izbjegavanju eventualne ucjene od SAD-a. 

- Snažan rast cijene zlata može se preliti na ostale plemenite metale poput srebra, platine i paladija koji za razliku od zlata imaju uporabnu vrijednost te su bitan input zelene tranzicije. Tu činjenicu dodatno potvrđuje i povijesna visoka korelacija unutar segmenta plemenitih metala - zaključuje Maričić. 

22. svibanj 2024 05:05