Damir Vanđelić već je godinama aktivan sudionik hrvatske političke scene premda je u politiku službeno ušao tek potkraj prošle godine, kad je osnovana stranka Republika čiji je utemeljitelj. Iza sebe ima niz poslovnih funkcija: radio je u Plivi, Interbrewu, Adrisu, Ini, a najpoznatiji je kao mnogo vremena jedini zaposlenik Fonda za obnovu od potresa. Tada se spominjalo i da će biti HDZ-ov kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika, no to se nije realiziralo. U politiku sada, kaže, ulazi jer ‘nema više snage gledati Hrvatsku kao društvo devastiranih vrijednosti i ravnodušnosti‘ te smatra da ima snage to promijeniti. Republika, kako Vanđelić najavljuje, priprema svoju listu za sve izbore, i za europske i za parlamentarne, čak i predsjedničke. On će biti glavni nositelj svih lista, jedino se ne zna tko će biti kandidat Republike za predsjednika.
Tko su Republici prirodni koalicijski partneri?
– Svi koji prihvaćaju ključne elemente našeg programa te vrijednosti poput uključivog patriotizma, poštenog rada i poštovanja drugih. Općenito, to su prije svega mlađe stranke. Plavi i crveni imali su dovoljno vremena da odmaknu Hrvatsku daleko od Poljske, Češke, Mađarske, a mi smo i s tim državama izgubili korak. Napravili su loš posao i trebaju ići na odmor od vlasti.
Onda se vidite u koaliciji s Mostom?
– To su pošteni dečki koji se jako trude i ne vidim razloga zašto s njima ne bismo razgovarali jer dijaloga je ionako premalo u politici. No pitanje je žele li oni participirati u vlasti ili i dalje biti u oporbi.
Možemo?
– Oni najprije moraju pokazati da mogu.
Tko se jest pokazao?
– Nije tajna da razgovaramo sa županom Marko Jelićem iz Knina, koji se čini kao naš prirodni partner, ali razgovaramo i sa Socijaldemokratima, HSS-om te drugima. Prije izbora surađivat ćemo i s nizom nezavisnih čelnika. No dopustite mi da ne otkrivam sve karte odmah na početku...
Surađivat ćete s Glasom poduzetnika, a i pridružio vam se veći broj poduzetnika. To čak namjerno naglašavate.
– Nisu samo poduzetnici, pridružuju nam se i brojni obrazovani ljudi iz javnog sektora. Bilo je i tu izazova. Dio ljudi iz javnog sektora doslovno je u strahu od posljedica zbog pristupanja Republici. Aktivni smo već u sedam županija i jako me veseli što rastemo u Zagrebu te u Istri i Slavoniji, u kojima smo već otvorili županijske organizacije.
Što vas je iz vaše poduzetničke karijere najviše motiviralo da se okrenete politici?
– Poduzetnički problemi nisu bili glavni generator moga političkog angažmana jer većina ljudi u ovoj državi nije u privatnom biznisu. Republika zastupa politike koje se tiču puno širega kruga ljudi.
Znači, poduzetništvu u Hrvatskoj ide sve po loju?
– Ne, naravno. Tu imate pravo, poduzetništvo ima probleme koji su rješivi i za to imamo izvrsne prijedloge svojih ljudi koji su se i više nego dokazali u biznisu, poput Gordane Deranje ili Darija Marenića. Poduzetnike muče besmislena prereguliranost, spora administracija, nepošteni javni natječaji i općenito nepoduzetnička klima u državi iako je svima jasno da nas samo snažan razvoj malog i srednjeg poduzetništva može pretvoriti u uspješnu i bogatu državu. Upravo ćemo na tome nepokolebljivo raditi.
Tko bi u vašoj vladi bio jači igrač: ministar financija ili ministar gospodarstva?
– Ministar financija osoba je koja čuva javna sredstva, koja ih planira, evidentira i prati ispunjenje plana. Prihvatili smo euro, mjerodavnost nad našom monetarnom politikom u ECB-ovim je rukama – prema tome ministar financija pedantni je administrator. Ministar gospodarstva trebao bi biti veća zvijezda; treba biti kreativan i inovativan i on treba predlagati mjere.
Koje bi kreativne mjere predlagao vaš ministar gospodarstva?
– Prva mjera bila bi povećanje neto plaća za pedeset posto u četiri godine. Mi znamo kako i dosta smo se time bavili.
Osim smišljanja kreativnih mjera, što bi ministar gospodarstva još radio? Kako bi poticao primjerice izvoz?
– Gospodarstvo treba biti u stalnom kontaktu s proizvodnim i industrijskim djelatnostima, to je moje mišljenje. Pri tome mislim i na turizam kao industriju, i na poljoprivredu i na startupove. Ministarstvo gospodarstva treba biti centar za inovativno upravljanje ljudskim kapitalom.
Zauzimate li se za uvođenje poreza na nekretnine?
– Kako za koga. Ako kupnjom nekretnine rješavate stambeno pitanje, onda ne. Da se nas u Republici pita, ne biste za to trebali platiti ni PDV od 25 posto. Ako kupujete apartman, odnosno ulažete u imovinu, to svakako treba oporezivati. Pogotovo treba oporezovati vlasnike onih nekretnina koje nisu u uporabi, pa čak i ako je riječ o turističkim tvrtkama koje nisu dovršile neki hotel ili građevinskoj tvrtki čije gradilište godinama nije završeno. No za takvo rješenje trebamo registar imovine. Na tome se navodno radi, ali ova ga vlada osam godina nije u stanju završiti. A dok se registar ne završi, ne može se primijeniti takvo rješenje.
Kakve mjere predlaže Republika, za kakvu ekonomiju će se zalagati i kako misle povećati plaće, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.