Biznis i politika
StoryEditor

Dileme vladajućih: Zaštita vlastite proizvodnje ili dekarbonizacija prometa

19. Svibanj 2024.
Dekarbonizacija vs protekcionizam

Međunarodna agencija za energiju (IEA) kaže da će do 2035. na cestama morati voziti 790 milijuna električnih vozila ako želimo dosegnuti neto nulu do sredine stoljeća. Međutim, ti su planovi svakim danom sve udaljeniji jer je prodaja električnih automobila u padu, kako u Europi tako i u SAD-u. Čak se i Mate Rimac pokolebao pa kaže kako neće više proizvodi Nevere jer bogati vole automobile na benzin. Prodaja električara je dakle u padu, pa poklonici električnih vozila pozivaju vlade da pomažu, pa ‘čak i na štetu nacionalnih gospodarstva‘. Ova godina počela je jako loše za prodaju električnih vozila, a čini se da se trend ne zaustavlja ni nakon gotovo pola godine.

Rast prodaje električnih vozila bio je izvanredan. Godine 2020. na cestama je bilo 10 milijuna električnih vozila, a 2023. bilo ih je 45 milijuna. Ipak to je još uvijek jako daleko od 790 milijuna koliko se predviđa da ih mora biti za neto nulu. Priča je, kažu, jednostavna. Moramo kupovati više električnih automobila. Međutim, to je lakše reći nego učini s obzirom na trenutne cijene takvih automobila.

IEA kaže kako svake godine rast prodaje električnih vozila mora biti iznad 27 posto, kako bi se dostigli spomenuti ciljevi.

Globalna prodaja Tesle bila je niža u prvom kvartalu 2024. nego u istom razdoblju 2023., a pad je zabilježio i kineski BYD između siječnja i ožujka ove godine.

U Europi je prodaja električnih vozila pala za više od 10 posto na godišnjoj razini. Kupci su prestali vjerovati električnim vozilima i nisu sigurni jesu li oni vrijedni tih cijena koje se za takve vozila traže.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, analitičari kažu da je snažna prodaja električnih vozila posljednjih godina bila potaknuta kupnjom službenih automobila, zahvaljujući velikodušnim poreznim olakšicama. Ali tržište kućanstava pokazalo se tvrđim orahom, a glavna prepreka je cijena. Prosječna cijena novog EV-a u SAD-u iznosi više od 60.000 dolara (47.433 GBP) a cijene su slično visoke i Europi i Velikoj Britaniji.

Velike državne subvencije i veća učinkovitost proizvodnje u Kini, ipak snižavaju cijene kineskim kupcima, pa se recimo BYD-ov Seagull hatchback prodaje se za manje od 10.000 dolara. Kina također proizvodi znatno više električnih vozila nego što je potrebno njenom domaćem tržištu pa bi lako mogla preplaviti američko i europsko tržište jeftinim automobilima da ih ne sputavaju carine, koje u SAD-u idu i do 100 posto.

Dilema političara

Američki i europski dužnosnici su se našli u problemu. Svi navijaju za jeftina električna vozila kako bi se olakšala klimatska tranzicija ali ne po cijenu potkopavanja vlastitih proizvođača automobila - poput Forda i Volkswagena - i lokalnih radnih mjesta. Zbog toga i SAD i EU podižu carine i stvaraju druge trgovinske prepreke kako bi se spriječila ultra konkurentna kineska električna vozila.  To je upravo ono što je američki predsjednik Joe Biden učinio ovaj tjedan, s novom carinom od 100 posto na uvoz kineskih električnih vozila.

Optimisti se nadaju da će više ljudi kupovati električna vozila kada rabljena vozila po sniženim cijenama dođu na tržište Europe i Amerike, ali potražnja za polovnim električnim vozilima skoro pa i ne postoji. Kako bilo, mnoge države i vlade se nalaze se u problemima. Treba dekarbonizirati transport jer to svi viču, ali treba zaštiti i vlastitu  proizvodnju, a što će u konačnici prevagnuti ostaje da vidimo, ali kladimo se na zaštitu vlastite proizvodnje.

19. lipanj 2024 18:32