Hrvatski su poduzetnici žilavi, agilni i prilagodljivi, rekao je danas ministar financija Marko Primorac na prvoj godišnjoj konferenciji o hrvatskom Planu za oporavak i otpornost u organizaciji predstavništva Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske nazvanom ‘Spremni za sutra‘.
Ministar se osvrnuo na sve probleme s kojima se hrvatsko gospodarstvo suočilo protekle dvije godine, počevši od pandemije zbog koje su, kako je rekao, svi pretrpjeli gubitke. Upravo zbog nje je na snagu došao Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a kako je potvrđeno na konferenciji i od strane Europske komisije, ali i Vlade Republike Hrvatske, druga tranša iz programa bi trebala ‘stići‘ u Hrvatsku 16. prosinca, odnosno za svega nekoliko dana.
Kako je rekao ministar financija, NPOO nije važan za Republiku Hrvatsku samo radi sredstava, nego i zbog reformskih procesa i investicija koji će naše gospodarstvo učiniti stabilnijim i otpornijim.
Osim Primorca, na konferenciju su govore održali i potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica, baš kao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković.
Šuica je naglasila da članstvo u Europskoj uniji, ulazak u eurozonu te ulazak u Schengen nisu došli sami od sebe nego su rezultat predanog rada i vizije. Također je pohvalila Hrvatsku za brzinu podnošenja zahtjeva i zaprimanje sredstava, a upravo je ona potvrdila da će 16. prosinca Hrvatskoj biti isplaćeno 700 milijuna eura u okviru programa koja će zaključiti ukupan iznos od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava iz europskih fondova.
Još nitko nije ušao u euro i Schengen na isti dan
Da je Europska unija na ‘nikad veći problem‘ dala ‘nikad veći odgovor‘ potvrdio je premijer Plenković, nadovezavši se na Šuicu i Primorca spominjući probleme s kojima se suočavaju hrvatski poduzetnici.
– Tek ćemo s vremenom moći shvatiti koliko je to bitan instrument i što nam je on sve omogućio – rekao je Plenković pritom upozoravajući da je potrebno pametno iskoristiti sredstva spominjući također ukupan iznos od 2,2 milijarde eura.
Plenković je o NPOO govorio kroz obrazovni sustav objašnjavajući koliko će novca država moći uložiti u unapređenje trenutnog sustava te se još bolje postaviti na globalnom tržištu rada.
Hrvatska je nedavno dobila i ‘zeleno svjetlo‘ za ulazak u Schengen, čega se dotaknuo i premijer govoreći o članstvu u EU.
– Još nitko nije na isti dan uspio ući i u eurozonu i u Schengen – rekao je premijer naglašavajući pritom ulogu Vlade u cijelom procesu, a osvrnuo se i na trenutnu energetsku krizu na kontinentu rekavši pritom da većina građana nije ni svjesna u kolikoj je Europa energetskoj krizi upravo zahvaljujući naporima Vlade da građanima osiguraju sigurnu i toplu zimu.
Nastavivši na ministra Primorca, premijer se dotakao i gospodarskog rasta rekavši da će prihodi od turizma premašiti rekordnu 2019. te da će rast biti veći od 5,7 posto koliko je prognozirao ministar financija.
Na kraju se nakratko dotaknuo i novog Zakona o dodatnom porezu na dobit kojeg je povezao sa solidarnošću naglašavajući da to ‘nije nikakva kazna‘ za najmoćnije kompanije nego potez Vlade koji će pridonijeti svima.
Sredstva se ne trebaju gledati samo nacionalno
Nakon govora visokih uzvanika, na konferenciji su uslijedile dvije panel rasprave. Na prvoj su raspravi, nazvanom ‘Mjere za potporu konkurentnosti poslovnog sektora‘ govorili Gabriele Giudice, zamjenik direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije, Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš, savjetnik Uprave HBOR-a Hrvoje Galičić te Franjo Sobočan kao predstavnik poduzetnika.
Prema riječima panelista zelena tranzicija je jedini put prema održivosti poslovanja, a NPOO upravo tu pomaže i pruža financijska sredstva. Kako je rekao Galičić, oni koji budu ulagali u ‘zeleno‘ će jedan dio troškova moći kompenzirati kroz NPOO.
– Osim zelene tranzicije fokus su nam i inovacije – rekla je Mikuš Žigman objašnjavajući važnost bespovratnih sredstava kako bi poduzetnici mogli ići u istraživanja i raditi na inovacijama. Naglasila je pritom i da je Vlada raspisala četiri poziva za dodjelu bespovratnih sredstava.
Kada govorimo o izvozu brojke su dosta dobre, rekla je državna tajnica dodajući da još uvijek imamo deficit platne bilance, a kako je istaknula, ministarstvo nastoji posebno poticati izvozna poduzeća koja najviše zapošljavaju te žele poseban fokus stavljati na stvaranje novih oblika za njih.
– Sredstva se ne smiju gledati samo na nacionalnoj razini, riječ je o mjerama za sve tvrtke koje žele djelovati i na ostalim tržištima, a ne samo na hrvatskom – zaključio je Giudice.
Konferencija je zaključena panelom pod nazivom ‘Politike za sljedeću generaciju‘ čiji su govornici bili direktor Radne skupine za oporavak i otpornost Europske komisije Eric Von Breska, državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, dekan FERIT-a Tomislav Matić te gradonačelnik Velike Gorice i saborski zastupnik Krešimir Ačkar.
Manjak kvalificirane radne snage, pogotovo u IT sektoru, bila je glavna tema panela, a kako su ustvrdili govornici, cijeli obrazovni sustav mora proći kroz reformu.
Ono što je potvrdio i premijer, a kasnije i panelisti, još uvijek je veliki problem što učenici u školu idu u smjenama što znači da djeca u Hrvatskoj imaju uvjerljivo najmanje sati obrazovanja. No to bi se uskoro trebalo promijeniti, barem tako tvrdi državni tajnik koji je iznio i podatak da za više od 20 posto djece u dobi od tri do šest godina nema mjesta u vrtićima.
– Ovo je velika generacijska prilika da napravimo korak naprijed, da unaprijedimo obrazovni sustav – rekao je Mamić.