EU je postigla privremeni sporazum o zabrani ulaska ili izlaska proizvoda proizvedenih prisilnim radom na jedinstveno tržište Unije. Uredbu je predložila Komisija EU-a još u rujnu 2022., a cilj joj je stvoriti pravni okvir za ‘istraživanje i uklanjanje proizvoda proizvedenih robovskim radom u opskrbnim lancima tvrtki‘.
Procjenjuje se da je 27,6 milijuna ljudi diljem svijeta iskorištavano prisilnim radom, dok ‘Globalni Indeks ropstva‘ (Global Slavery Indeks - GSI) kaže kako je u modernom ropstvu u 2021. godini bilo zarobljeno 49.6 milijuna ljudi te da u tome prednjači Sjeverna Koreja, Eritreja, Saudijska Arabija, Turska, Indija te Kina.
- Ovaj gnusni zločin mora se iskorijeniti, a prvi korak da se to postigne sastoji se u razbijanju poslovnog modela tvrtki koje iskorištavaju radnike - rekao je Pierre-Yves Dermagne, belgijski ministar gospodarstva i zapošljavanja.
Ako se formalno usvoje, nova pravila omogućit će nadležnim tijelima da zabrane proizvod s tržišta ako se utvrdi da je napravljen korištenjem prisilnog rada, bez obzira na to je li uvezen u EU ili proizveden unutar EU.
- Ovaj novi zakon temeljit će se na proizvodu, a ne na tvrtki, što znači da će se sve tvrtke morati pridržavati zabrane ako se otkrije prisilni rad na nekom koraku u njihovom opskrbnom lancu - rekla je europarlamentarka Maria-Manuel Leitão-Marques.
U tim će se slučajevima proizvodi donirati, eliminirati ili reciklirati, osim ako su od strateške ili kritične važnosti za Uniju, u kojem će slučaju biti zadržani dok se ne dokaže da više nema tragova prisilnom radu. Nadalje, ako je zahvaćen samo dio proizvoda, taj se dio može zamijeniti bez uklanjanja cijelog proizvoda s tržišta, na primjer, ako se može zamijeniti komponenta vozila.
- To je korak naprijed u postizanju poštene trgovine i čišćenju opskrbnih lanaca, uz davanje prioriteta ljudskim pravima - rekla je nizozemska liberalka Samira Rafaela.
Privremeni sporazum je dobrodošao ali ima i neke nedostatke.
Primjerice, u tekst nije uključena nikakva pretpostavka prisilnog rada koji nameće država, već samo popis visokorizičnih zemljopisnih područja i sektora u kojima postoje te prakse, a koji će morati sastaviti povjerenstvo.
- Ovako kako stoji, uredba se neće dovoljno baviti prisilnim radom koji nameće država kako bi se pomoglo 3,9 milijuna ljudi koje je na rad prisilila sama institucija koja bi ih trebala štititi, njihova vlada - rekla je Helene de Rengervé, viša savjetnica EU-a u Anti-Slavery Internationalu.
Uredba također ne uključuje obvezu pružanja sanacije žrtvama, zbog čega se žale organizacije civilnog društva.
Nedostatak obvezne sanacije za pogođene radnike u tekstu slabi poticaje tvrtkama da spriječe prisilni rad i njegovu ponovnu pojavu, te provedu mjere ublažavanja - rekla je Carolina Rudnik, predsjednica nevladine organizacije Fundación Libera.
U slučaju neusklađenosti, tvrtke će se suočiti s razmjernom novčanom kaznom koju određuju države članice, ali u uredbi još uvijek ne postoji minimalna ili maksimalna propisana kazna. Sporazum još trebaju formalno odobriti i Vijeće i Europski parlament, a nakon što stupi na snagu, zemlje članice će imati tri godine počnu primjenjivati nova pravila.
Mnogi brendovi pod sumnjom
Kako je Insider pisao 2022. godine, veliki je broj poznatih brendova koje se povezivalo ili povezuje s prisilnim radom, posebno u regiji Xinjiang u Kini.
Nike je u siječnju 2020. godine optužen da je u tvornici u Qingdau imao prisilne radnice, uglavnom Ujgurske žene.
Godine 2021. istraga koju je proveo The Information otkrila je da je sedam Appleovih dobavljača povezano s navodnim prisilnim radom ujgurskih muslimana i drugih progonjenih skupina u Kini. U izvješću Australskog instituta za stratešku politiku iz 2020. navodi se da su Appleovi dobavljači u Kini koristili tisuće Ujgura u četiri tvornice kao radnu snagu u sklopu programa ‘prisilnog preseljenja‘.
Izvješće neprofitne organizacije Tech Transparency Project optužilo je Amazon da radi s dobavljačima koji su povezani s prisilnim ujgurskim radom. U izvješću se navodi da je pet kompanija na Amazonovom popisu dobavljača za 2021. imalo javno poznate veze s programima prisilnog rada koji se nazivaju ‘transferi radne snage‘, a koji su Ujgure prisilno preselili u druge dijelove Kine. U izvješću se dodaje da su pronađeni dokazi o prodavačima trećih strana na Amazonu koji navode proizvode koji sadrže pamuk Xinjiang, koji je zabranjen za uvoz u SAD od rujna 2020.
Godine 2021. Reuters je izvijestio da je Microsoftov dobavljač dogovorio premještaj najmanje 400 ujgurskih radnika u svoju tvornicu, što su grupe za ljudska prava nazvale aranžmanom prisilnog rada dok je izvješće Australskog instituta za stratešku politiku iz 2020. identificiralo je Microsoft među tvrtkama koje su mogle izravno ili neizravno imati koristi od prisilnog rada u Kini.
Ovo su samo neki od primjera tvrtki koje su se našle na ‘optuženičkim klupama‘ no takvih primjera ima jako puno, od tekstilne, modne, prehrambene pa sve do tech industrije.