Bruxelles razvija trgovinsku strategiju u dva koraka kako bi se nosio s Donaldom Trumpom, nudeći republikancu brzi dogovor ako osvoji drugi mandat kao predsjednik i ciljanu odmazdu ako se umjesto toga odluči za kaznene carine, piše Financial Times.
Dužnosnici EU-a smatraju pristup ‘mrkve i batine‘ najboljim odgovorom na Trumpovo obećanje da će uvesti minimalnu carinu od 10 posto, za koju procjenjuju da bi mogla smanjiti izvoz EU-a za oko 150 milijardi eura godišnje.
Pregovarači se planiraju sastati s Trumpovim timom, ako on pobijedi na izborima u studenom, prije nego što preuzme dužnost kako bi razgovarali o tome koje bi američke proizvode EU mogla kupovati u većim količinama. Ako pregovori o poboljšanju trgovine propadnu i Trump primijeni veće carine, trgovinski odjel Europske komisije sastavlja popise uvoznih proizvoda koje bi mogao pogoditi carinama od 50 posto ili više.
Trumpov prvi mandat između 2017. i 2021. bio je bolan za EU, koja ima značajan suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om. Nakon što je Trump 2018. zbog nacionalne sigurnosti uveo carine na 6,4 milijarde eura uvoza čelika i aluminija iz EU-a, EU je uzvratila rebalansiranjem carina u vrijednosti od 2,8 milijardi eura.
U osmišljavanju mjera, Bruxelles je odlučio krenuti na Trumpove temeljne birače (republikance) s velikim carinama na burbon viski, motocikle Harley-Davidson i motorna plovila. Te su carine suspendirane do ožujka, što je dio privremenog dogovora s Bidenovom administracijom o pauziranju carina na metale.
Valdis Dombrovskis, povjerenik EU za trgovinu, rekao je za Financial Times kako se nada da će dvije strane izbjeći ponavljanje prošlog ‘sukoba‘.
-Vjerujemo da su SAD i EU strateški saveznici, a posebno u sadašnjem geopolitičkom kontekstu, važno je da radimo zajedno i na trgovini. Međutim, obranili smo svoje interese carinama i spremni smo ponovno braniti naše interese ako bude potrebno - rekao je Dombrovskis.
Latvijac je pozvao na suradnju i rekao da je Bruxelles otvoren za ‘ciljane dogovore‘ kako bi se smanjio robni deficit od 156 milijardi eura.
Tijekom Trumpovog prvog mandata, Bruxelles je u početku postigao dogovor oko jastoga, glavnog proizvoda države Maine, koju je Trump želio osvojiti na predsjedničkim izborima 2020. godine. Također, EU je ukinula carine na uvoz živih i smrznutih američkih jastoga — kao i za sve ostale zemlje bez trgovinskog sporazuma, u skladu s globalnim trgovinskim pravilima. Zauzvrat, SAD su prepolovile carine na niz proizvoda, uključujući kristalne čaše i upaljače za cigarete. Daljnji sporazumi uslijedili su oko govedine i soje kako bi se umirili Trumpovi glasači na Srednjem zapadu.
Unatoč tome, godišnji trgovinski deficit SAD-a porastao je na 152 milijarde eura u 2020. godini sa 114 milijardi eura u 2016. kada je Trump pobijedio na izborima. Od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, EU uvozi velike količine ukapljenog prirodnog plina kako bi zamijenila zalihe iz Moskve. Američki deficit ostao je stabilan pod predsjednikom Joeom Bidenom, dosegnuvši 156 milijardi eura u 2023. godini. Međutim, dužnosnici EU-a upozoravaju da je teško značajno povećati izvoz iz SAD-a, budući da je obično manje vrijedan od izvoza iz EU-a. Roba dominira, dok su vodeći izvozni proizvodi EU-a lijekovi, automobili te skupa hrana i pića, poput šampanjca.
Ekonomija EU-a također raste manje od pola stope od stope rasta u SAD-u, što smanjuje potražnju.
Jan Hatzius, glavni ekonomist Goldman Sachsa, nedavno je prognozirao da bi rat carina više oštetio EU nego SAD. To bi koštalo 1 posto BDP-a EU-a, u usporedbi s 0,5 posto američkog. Međutim, to bi također dodalo 1,1 posto stopi inflacije u SAD-u, u usporedbi s 0,1 posto u EU.