EU sredstava će biti i nakon 2027., ali će kriteriji biti stroži

Pišu: Donatella Pauković i Ksenija Puškarić

Iako se približava rok za iskorištavanje EU sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., u budućem će razdoblju Hrvatska imati još više sredstava dostupnih za financiranje razvoja, moglo se čuti na samom početku konferencije '48 sati', godišnjeg susreta gradonačelnika i poduzetnika koji je u Amadria Parku u Šibeniku okupio više od 550 lokalnih čelnika i poduzetnika. Konferenciju Lider organizira već sedamnaestu godinu, u suradnji s Udrugom gradova.

Kako je objasnio Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatska je jedna od najuspješnijih članica Europske unije prema iskorištenosti EU sredstava, s ugovorenih 8,19 milijardi eura, od čega je više od 56 posto već iskorišteno.

48 sati 2025. Domagoj Mikulić

Do kraja 2029. godine, kada ističe rok za realizaciju svih projekata, uspjet ćemo iskoristiti sva dostupna sredstva koja, kaže Mikulić, nisu mala, a bit će ih i u budućnosti.

– Europska komisija predstavila je prvi prijedlog novog financijskog okvira, a ukupni proračun će iznositi gotovo dvije milijarde eura, što je 1,26 posto BND-a EU-a, više nego u prošlom financijskom okviru. Smanjuje se broj proračunskih programa i imat će jednostavniju strukturu, što znači lakši pristup i jednostavnije korištenje sredstava na nacionalnim i regionalnim razinama. To zahtijeva nov način planiranja i kordinacija – poručio je Mikulić.

– Govori se da će EU fondovi presušiti, ali ovo je najbolji pokazatelj da to nije tako, nego da ćemo imati još veća sredstva za razvoj Hrvatske – dodao je.

Prvi stup Višegodišnjeg financijskog okvira 2028.-2034. objedinjuje kohezijsku politiku, poljoprivredu, ruralni i i pomorski razvoj te sigurnost, kojim će se financirati jedinstveni nacionalni i regionalni partnerski planovi i Interreg plan. Hrvatsko će se Ministarstvo zalagati za pregovaranje u području snažnijeg istupanja kohezijske politike.

– U tom procesu koji će trajati sigurno dvije godine očekujemo, kao i do sada, odličnu suradnju sa svim dionicima regionalnog razvoja i institucijama te želimo kroz dijalog imati priliku definirati ključne reforme i investicije za poticanje daljnjeg rasta i konkurentnosti Hrvatske – istaknuo je Mikulić.

Budućnost EU fondova

Budućnost europskih fondova, posebice u kontekstu lokalnih sredina bila je tema prvog, istoimenog okruglog stola na konferenciji, na kojem se jasno moglo čuti da će iduća financijska perspektiva donijeti manje novca, ali i više očekivanja.

48 sati 2025. Okrugli stol: Budućnost EU fondova. Gordana Gelenčer, Ana Fresl, Suzana Laušin Katanec i Damir Mandić

Ana Fresl, direktorica i osnivačica Projekt Jednako Razvoj, istaknula je da će i u sljedećem višegodišnjem proračunu Europske unije biti prostora za ulaganja u lokalne projekte, no uz strože kriterije.

– Sredstava će biti manje zbog inflacije, pa će se tražiti da lokalne zajednice imaju pripremljene projekte koji pokrivaju održivost, socijalne kriterije, demografiju i digitalizaciju, kao i brojne druge strože kriterije – naglasila je Fresl. Iako je najavljeno da će najveći dio sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU ići prema obrani i konkurentnosti, uvjerena je da će i lokalne sredine imati značajnih prilika te da će se naći načina da se financiraju projekti lokalnih sredina i kroz te prioritete.

48 sati 2025. Okrugli stol: Budućnost EU fondova. Ana Fresl

Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca, naveo je kako je taj grad itekako dobro iskoristio postojeće financijsko razdoblje EU i putem EU fondova riješio komunalne i društvene prioritete, od škola i domova umirovljenika, preko kanalizacije­ do velikih infrastrukturnih projekata. A kako je jako puno projekata odrađeno, sad bi naglasak trebao biti na gospodarstvu, što novo proračunsko razdoblje i sugerira po kriterijima. Također, posebno je naglasio važnost ljudskih kapaciteta u provedbi EU projekata.

48 sati 2025. Okrugli stol: Budućnost EU fondova. Damir Mandić

– Mi smo u Karlovcu imali sreću da su se naši ljudi educirali i posvetili poslu. Mnoge projekte imamo zahvaljujući njima, a takve kapacitete trebali bi razvijati i poduzetnici – sugerirao je Mandić.

Suzana Laušin Katanec, direktorica Sektora kreditiranja u HBOR-u, odgovorila je na pitanje što donose financijski instrumenti u novoj europskoj perspektivi. Premda, osvrnula se, bespovratni grantovi ostaju dostupni, bit će ih manje, a financijski instrumenti imat će sve važniju ulogu.

48 sati 2025. Okrugli stol: Budućnost EU fondova. Suzana Laušin Katanec

– Kod financijskih instrumenata sredstva se mogu neograničeno koristiti, povoljniji su od grantova jer imaju niske kamate, a k tome dolaze bez naknada i uz duže rokove otplate. Instrumenti, osim toga, predstavljaju promjenu mindseta, jer se kroz komercijalizaciju projekata krediti vraćaju, a to je njihova prednost – istaknula je.

A o promjeni mindseta govorila je i Fresl koja je dodala kako se europska sredstva najviše isplate kada se ulože u inovacije u gospodarstvu.

– To je najvrjednije ulaganje. Sredstava će, generalno gledano, biti manje i zato je važno da u što većem opsegu idu u gospodarstvo, jer se na taj način najviše i vraćaju – rekla je. Pritom je istaknula da je to dobra vijest i za lokalne sredine, jer su danas i gradovi i općine bolje pripremljeni za EU projekte nego ranije, a to će biti izuzetno važno jer će u prijavama u budućem razdoblju i trebati  više hrabrosti i prilagodljivosti.

– A to znači da će u sljedećem razdoblju svaku investiciju trebati opravdati i to pametno. Primjerice, se želi izgraditi novu dvoranu, morat će se uzeti u obzir da se kredit za dvoranu vraća iz njene komercijalne djelatnosti – poručila je Fresl.

Karlovac, tvrdi Mandić, spremno ulazi u novo proračunsko razdoblje, pa je spreman i za takve izazove. ajavio je i veliki gradski projekt, korištenje geotermalnih izvora za grijanje oko 8.000 stanova.

Gradovi napreduju uz AI

Na konferenciji je predstavljen i primjer Grada Splita, čiju je digitalnu transformaciju e-usluga opisao Filip Tončić iz InfoDoma. O konkretnim iskustvima govorila je i Antonija Eremut Erceg iz Grada Splita, naglasivši kako je digitalizacija dodjele potpora, iako administrativno zahtjevna, znatno olakšala rad gradske uprave, ali i ubrzala procese za poduzetnike.

48 sati 2025. Antonija Eremut Erceg i Filip Tončić

Predavačima i panelistima na konferenciji se pridružio i neočekivani gost – robot-pas imena Živko. Marijana Bogdanović, business development menadžerica u Combisu, u njegovom je društvu objasnila da se pametni gradovi sastoje od više slojeva, a to su infrastruktura, sigurnost i digitalizacija.

48 sati 2025. Marijana Bogdanović

Bogdanović je predstavila primjere digitalizacije i AI rješenja koja su radili za Grad Split i Grad Osijek kroz njihovu aplikaciju One City App, uz zaključak da je kruna svih digitalnih rješenja umjetna inteligencija koje je u samo godinu dana napravila veliki iskorak.

Da je Combisova aplikacija bitna za Grad potvrdio je Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita, ističući na okruglom stolu koji je uslijedio da su oni krenuli sa smart city projektima još 2018. godine. Naglasio je važnost uspostavljanja digitalizacije i umjetne inteligencije, ali i istaknuo jedan problem.

– Ne prirodaj se pažnja uspostavi procedura gradskih uprava, no one se moraju kontinuirano ažurirati i bez njih je digitalizacija nemoguća. U Splitu je cilj da se uspostavi procedura za kontroling jer u tom dijelu kaskamo – rekao je Šuta, dodajući da je cilj i objedinjavanje svih aplikacija na jednome mjestu, a za umjetnu inteligenciju osigurali su sredstva u proračunu za iduću godinu.

48 sati 2025. 48 sati 2025. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Tomislav Šuta

Mnogo se u digitalizaciju uložilo i na državnoj razini, počevši od portala eGrađani, napomenuo je to Ivan Lakoš, ravnatelj Uprave za razvoj digitalnog društva i strateško planiranje u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. No, istaknuo je da su za digitalizaciju najbitniji centralni sustavi operabilnosti.

– U centru dijeljenih usluga imamo sustav koji se zove državna sabirnica koja okuplja sve registre, za sada ih imamo preko stotinu i oni su međusobno povezani – objasnio je Lakoš.

48 sati 2025. 48 sati 2025. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Ivan lakuš

Osim toga, digitalizacija uopće ne bi bila moguća bez kvalitetne i pouzdane infrastrukture. Mate Botica, predsjednik Uprave Odašiljača i veza, objasnio je da se oni ne nastoje postavljati tamo gdje postoje privatne ideje i rješenja, već biti oni koji 'omogućuju povezanost i infrastrukturu'.

Naveo je primjer Grada Karlovca koji je kroz mjerenje brojnih parametara u gradu postigao brojne uštede, primjerice, potpunu kontrolu nad javnom rasvjetom. Ispričao je i priču jedne tvrtke koja je davno ispred svoje trgovine postavila senzore koji su brojali ljude koji prolaze, a te su podatke koristili kako bi prilagodili radno vrijeme. – Shvatili su da prerano počinju raditi i prerano završavaju, a s pomicanjem radnog vremena od samo pola sata značajno su povećali svoje prihode – rekao je Botica.

48 sati 2025. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Mate Botica

U infrastrukturu kontinuirano ulaže i Hrvatski Telekom, o čemu je govorila Marijana Bačić, članica Uprave HT-a i direktorica Combisa. HT je, naime, u pet godina investirao milijardu i 300 milijuna eura u infrastrukturu, odnosno četvrtinu svojih prihoda, a imaju i skoro 90 tisuća kilometara optike, što je ekvivalent dvaju kruga oko ekvatora Zemlje.

– Ulažemo i u ruralna područja, nešto sami, nešto uz pomoć EU fondova. Imamo jako dobar track record onoga što smo napravili tijekom godina te imamo podršku lokalnih samouprava. Sve što je financirano sredstvima EU-a ima jasne rokove pa je bitno da svi zajedno surađujemo na tome – rekla je Bačić, dodajući da HT danas ima i 2500 baznih stanica, a iako bi svi htjeli surfati, mnogi ne bi stavili bazne stanice negdje u blizinu, što je izazov na kojemu rade.

48 sati 2025. 48 sati 2025. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Marijana Bačić

No, različitim je gradovima potreban individualan pristup jer imaju različite stupnjeve digitalizacije, dodao je Hrvoje Sagrak, predsjednik Uprave InfoDoma, tvrtke koja svoja rješenja nastoji prilagoditi potrebama građana i poduzetnika. No, naglasio je i važnost edukacije svih dionica u procesu digitalizacije.

– Važno je identificirati i poboljšati poslovne procese u javnim upravama. Niz je bilo i promjena zakonskih gdje se taj aspekt bitno naglašava. Posljedica je da je to izazov za dobavljače i djelatnike koji moraju u kratko vrijeme savladati nove vještine – rekao je Sagrak.

48 sati 2025. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Hrvoje Sagrak

– Nije poanta u softveru, on je samo alat. Poanta je u sagledavanju problema grada, potreba građana i poduzetnika te kako da iz podataka izvučete informacije i znanja koje su potrebne da neke procese ubrzate i poboljšate – zaključio je Sagrak.

Svi su se sudionici složili i da je tijekom brzog razvoja digitalizacije i umjetne inteligencije izuzetno važna i kibernetička sigurnost.

48 sati 2025. Okrugli stol Digitalni servisi pametnih gradova: Gordana Gelenčer, Hrvoje Sagrak, Tomislav Šuta, Ivan Lakuš, Marijana Bačić i Mate Botica