Komisija traži reforme kao uvjet za europske milijarde, ali Hrvatska sa saveznicima brani stari sustav i odbija spajanje fondova
Dva bilijuna eura ili 11 godišnjih BDP-ova Hrvatske. Toliko bi prema novom prijedlogu Europske komisije iznosio novi jedinstveni europski fond koji bi spojio i poljoprivredu i ribarstvo i koheziju u sljedećem proračunu EU od 2028. do 2034. godine. Sve fondove koji su dosad bili samostalni i vrlo konkretni. Baš je zato spajanje tih fondova u jedna novi megafond jedan od, kako mu tepaju europski mediji, najkontroverznijih reformskih poteza u prijelogu novog višegodišnjeg proračuna EU koji potpisuje predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Reforma još nije potvrđena, ona tek treba dobiti zeleno svijetlo i od Vijeća i od Europskog parlamenta, no situacija je već sad toliko neizvjesna da je stvorila jaz u samom Bruxellesu da sada imamo dva bloka. S jedne su strane države koje podržavaju prijedlog, države koje i samo zagovaraju takvu ideju, štedljive države koje ne žele rasipništvo i traže veću kontrolu doznačenog novca. Hrvatska, sasvim očekivano, nije u toj skupini.
