Europa kupuje sve više električnih auta, Hrvatska ide unatrag

Nove registracije potpuno električnih automobila u Europskoj uniji u listopadu su skočile za 25,7 posto u odnosu na isti mjesec lani. Dobar je to skok, ali iza brojki se krije priča o velikoj razlici u tempu usvajanja električnih automobila.  

Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), električni automobili su u prvih deset mjeseci 2025. činili 16,4 posto svih novo registriranih osobnih vozila u EU, naspram 13,2 posto godinu ranije. U apsolutnim brojkama to znači 1.473.447 novih električnih automobila, više od 301 tisuće vozila više nego u istom razdoblju 2024.

Njemačka drži volumen

Najveći dio te električne flote dolazi iz Njemačke, koja je i dalje daleko najveće tržište za potpuno električne automobile u EU. Njemački kupci su od siječnja do kraja listopada registrirali više od 434 tisuće BEV-ova, uz snažan rast od 39,4 posto na godišnjoj razini.

Među četiri najveća gospodarstva eurozone, najveći skok bilježi Španjolska gdje je broj novo registriranih električnih automobila porastao za 89,7 posto, na 81.100 vozila. Italija je rasla 26,5 posto, dok je Francuska, koja je već imala razmjerno razvijeno tržište, zabilježila tek umjerenih 5,3 posto rasta.

Poljska rekorder sa skromnom bazom

U relativnim postocima, apsolutni pobjednik ove runde električne utrke je Poljska. Tamo su registracije potpuno električnih automobila u prvih deset mjeseci porasle za čak 124,6 posto. Ipak, brojke pokazuju koliko je baza još uvijek mala. Naime, brojka od 30.641 novo registrirani BEV znači da električni automobili čine samo 6,4 posto poljskog tržišta novih vozila.

Sličan obrazac vidi se i u nizu manjih tržišta. Slovenija bilježi rast od 99,3 posto, Slovačka 77,5 posto, Litva 62,7, a Bugarska 58,1 posto. Radi se o impresivnim stopama, ali s malih početnih volumena. Riječ je o tržištima koja još traže svoje mjesto u europskoj električnoj karti, često uz pomoć agresivnijih poticaja ili nižih cijena modela kineskih proizvođača.

Hrvatska među rijetkim tržištima koja padaju

Dok Njemačka i Poljska ruše rekorde, dio država, uključujući Hrvatsku, ide u suprotnom smjeru. Prema analizi na temelju ACEA-inih podataka, registracije potpuno električnih vozila pale su u Hrvatskoj, Luksemburgu, Malti, Rumunjskoj i Estoniji. Detaljniji podaci za Hrvatsku pokazuju zanimljiv raskorak. Ukupne registracije novih osobnih automobila u prvih deset mjeseci porasle su za 8,2 posto, na 61.891 vozilo. No prodaja potpuno električnih automobila istodobno je pala čak 43 posto, na samo 925 jedinica. Najpopularniji su i dalje benzinski modeli (29.236 vozila), slijede hibride (19.729) i dizelaši (8.739). Plug-in hibridi pritom rastu 75 posto, a 'klasični' hibridi 32 posto.

Za domaće tržište to znači da se energija prijelaza trenutno slijeva u hibride i plug-in hibride, dok BEV segment posustaje. Razloga je više, od relativno visoke cijene električnih modela, prekida u programima potpora te sporom širenje infrastrukture za brzo punjenje izvan glavnih turističkih i autocestovnih koridora.

Većina kupaca bira hibride

Na razini cijele Unije, tržište automobila polako se oporavlja. U prvih deset mjeseci ove godine registracije novih osobnih automobila porasle su za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što predstavlja četvrti mjesec rasta, ali je se to i dalje ispod pretpandemijskih volumena.

Najtraženiji izbor kupaca i dalje su hibridni automobili, s udjelom od 34,6 posto tržišta. Potpuno električni modeli drže 16,4 posto, a plug-in hibridi oko 9,1 posto. Udio benzinaca i dizelaša zajedno pao je na 36,6 posto, s 46,3 posto godinu prije, što je povijesno nizak udio vozila isključivo na fosilna goriva u novoj prodaji.

ACEA pritom upozorava da je 16,4 posto udjela za BEV-ove 'ispod tempa potrebnog za ovu fazu tranzicije', s obzirom na pravila koja proizvođačima do 2030. nameću 55-postotno smanjenje emisija novih automobila u odnosu na 2021., te krajnji cilj,  praktički nultu emisiju novih osobnih vozila od 2035. nadalje, čemu se proizvođači automobila itekako protive.

Tesla usporava, Kinezi jure

U takvom okruženju dobro prolaze tradicionalni europski proizvođači koji su uspjeli izbalansirati ponudu motora s unutarnjim izgaranjem, hibrida i električnih modela. Volkswagen Grupa podigla je prodaju u EU za 5,1 posto u prvih deset mjeseci, BMW za 6,3, a Mercedes za 2 posto. Renault je ostvario skok od 7 posto.

Na drugoj strani, Stellantis bilježi pad od šest posto, Toyota 5,7, a Hyundai 4 posto. Tesla, simbol prve faze električne revolucije, u EU je ove godine u ozbiljnom minusu, pa su registracije pale za gotovo 40 posto, na oko 117.000 vozila u prvih deset mjeseci, dok kineski BYD iz vrlo niske baze raste gotovo 240 posto i agresivno gradi udio na europskom tržištu, a počeo je nedavno i na hrvatskom.

Za europske proizvođače to znači skučen prostor za pogreške jer moraju istodobno pratiti regulatorni tempo dekarbonizacije, obuzdavati troškove i braniti tržište od kineskih konkurenata koji dolaze s povoljnijim električnim modelima.

Zbrojeno, podaci pokazuju Europu u dvije brzine. S jedne strane, razvijenija tržišta, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija nose volumen i već sada generiraju gotovo dvije trećine svih novih BEV registracija u EU. S druge strane, srednja i istočna Europa hvata korak u postocima, ali s vrlo niskih početnih razina, dok pojedine zemlje poput Hrvatske po pitanju potpuno električnih vozila čak idu unatrag.