Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica uručila je premijeru Andreju Plenkoviću odluku o isplati prve rate od 700 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti što je, kako su kazali, najveći iznos bespovratnih sredstava koji je Komisija do sada dala Hrvatskoj.
Riječ je o sredstvima za reforme iz nacionalnog plana oporavka poduzete do 31. prosinca 2021., među kojima su aktivne mjere zapošljavanja, program dekarbonizacije energetskog sektora, aktivnosti u području prostornog uređenja, reforme tržišta rada i socijalne zaštite i sl., pojasnio je Plenković nakon sastanka sa Šuicom.
- Dobili smo jasne kriterije definirane za poduzimanje reformi, svih onih mjerila koja su bila bitna kako bi svakih šest mjeseci Komisija evaluirala naša postignuća. Možemo reći da smo u tom pogledu brzi i učinkoviti - kazao je Plenković, dodavši da je riječ o najvećem iznosu bespovratnih sredstava koje je Hrvatska do sada dobila od Europske komisije.
Šuica je istaknula da je Hrvatska šesta članica EU-a koja je zaprimila prvu uplatu Komisije u sklopu Plana oporavka i otprnosti.
- To je program koji treba zaštititi EU i članice od budućih eventualnih šokova, nastao kao posljedica covida-19 - kazala je Šuica.
Na pitanje novinara hoće li inflacija utjecati na povećanje sredstava u okviru fonda, Šuica je kazala da Komisija novac posuđuje na tržištu kapitala i dužna ga je vratiti do 2059.
- Neće vjerojatno biti promjena nego će se vjerojatno napraviti manje projekata nego što su predviđeni u nacionalnim programima - rekla je Šuica.
Sastanku Plenkovića i Šuice nazočili su potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić
Na konferenciji za medije ministar Piletić predstavio je program socijalnog mentorstva koji će se financirati od iduće isplate u sklopu nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
Taj projekt predviđa osposobljavanje najmanje 220 socijalnih radnika koji će biti zaposleni kao stručnjaci za socijalno mentorstvo, a predviđa se da će uslugu socijalnog mentorstva koristiti 30 tisuća ljudi, pojasnio je Piletić.
Od 1. siječnja 2023. program bi trebao početi s radom, a osnovat će se Hrvatski zavod za socijalni rad, a cilj je osnaživanje pojedinaca te samoaktivacija i motivacija socijalno osjetljivih skupina, dodao je.
Među korisnicima usluge bit će dugotrajno nezaposlene osobe, djeca korisnici zajamčene minimalne naknade, osobe s invaliditetom i žrtve trgovine ljudima.