Središnja banka SAD-a (Fed) povisila je kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, udvostručivši svoja uobičajena povećanja stopa prvi put od svibnja 2000. godine, kako bi usporila najbrži rast cijena u posljednjih nekoliko desetljeća, prenosi Business Insider.
Ovo drugo za redom povećanje kamatnih stopa, nakon povećanja od 0,25 posto najavljenog u ožujku, ocijenjeno je kao znatno agresivniji korak, a povećat će troškove posudbe za hipoteke, kredite za automobile i dugove kreditnih kartica.
– Uz odgovarajuće učvršćivanje stava monetarne politike, Odbor očekuje da će se inflacija vratiti na razinu od dva posto i da će tržište rada ostati snažno – stoji u priopćenju središnje banke SAD-a.
– Kao potporu ovim ciljevima, Odbor je odlučio podići ciljani raspon stope federalnih sredstava na tri četvrtine do 1 posto i predviđa da će stalna povećanja ciljanog raspona biti primjerena – dodaju iz Fed-a.
Referentna stopa sada ima gornju granicu od 1 posto, u odnosu na granicu od 0,25 posto kroz veći dio pandemije. Povećanje stope jednoglasno je odobrilo 10 članova odbora.
Vrhunac inflacije tek slijedi
Ovo dvostruko povećanje imat će dramatične učinke na gospodarstvo u narednim tjednima. Stopa federalnih fondova utječe na kamatne stope na praktički sve vrste zaduživanja. Povećanje od 0,5 bodova izravno će se preliti na više hipotekarne stope, skuplje kredite za automobile i veće otplate kamata na dug kreditnih kartica.
Štediše će, međutim, imati koristi, jer viša referentna stopa znači veće kamate na štednje. Podizanjem stopa Fed može smanjiti potrošnju i učiniti štednju privlačnijom. To koči gospodarski rast i pomaže zatvoriti jaz između ponude i potražnje koji je doveo do tako visoke inflacije.
Kreatori politika također su najavili planove da 1. lipnja počnu smanjivati Fed-ove udjele u trezorima i hipotekarnim vrijednosnim papirima. Središnja banka je tijekom pandemije prikupila gotovo 6 bilijuna dolara imovine u nastojanju da održi funkcioniranje tržišta. Taj kupovni pohod stao je u ožujku, a smanjenjem svojih udjela Fed će dodatno pooštriti svoj politički stav.
Kako navode u priopćenju, Fed će u početku ograničiti svoj odljev trezora na 30 milijardi dolara mjesečno i povećati limit na 60 milijardi dolara nakon tri mjeseca. Gornja granica za agencijski dug i hipotekarne vrijednosne papire prvo će biti postavljena na 17,5 milijardi dolara mjesečno, a nakon tri mjeseca će se popeti na 35 milijardi dolara.
Izdavanjem većeg povećanja nego inače, Fed smatra da je gospodarstvo dovoljno snažno da se nastavi oporavljati bez toliko novčane pomoći.
Inflacija bi u idućim mjesecima tek mogla dostići vrhunac, no širenje i intenziviranje cjenovnih pritisaka implicira da će se inflacija postupno smanjivati.
Ekonomisti zabrinuti
Međutim, mnogi nisu previše uvjereni da središnja banka može riješiti problem inflacije bez stvaranja novih problema za gospodarstvo. Od bankara s Wall Streeta do bivših ministara financija, svi su zabrinnuti da će ovaj potez zakočiti oporavak i možda pokrenuti novi val recesija.
Kako je Lider pisao početkom tjedna, prema procjeni Deutsche Bank, sljedeće godine SAD će se suočiti s dubokom recesijom. Inflacija na godišnjoj razini iznosi 8,5 posto, a problemi s dobavnim lancima otežavaju nabave sirovina potrebnih za industrijsku proizvodnju velikih kompanija i globalna vojna eskalacija povest će SAD prema neizbježnoj recesiji. Službeno, američki BDP u prvi kvartal ove godine je negativan, -1,4 posto (vs procjena +1 posto te vs +6,9 posto zadnji kvartal).
Prerano je reći može li Fed ovim povećanjem postići takozvani 'soft landing' u kojem se inflacija usporava bez porasta nezaposlenosti. Ali kako cijene nastavljaju rasti, a gospodarstvo i dalje ozdravljati, ova akcija Fed-a označava veliku eskalaciju američkog rata protiv inflacije.