Biznis i politika
StoryEditor

Fijasko razvoja obnovljivih izvora energije: U 10 mjeseci samo četiri energetska odobrenja

02. Prosinac 2022.
obnovljivi izvori energijefoto Shutterstock
  • 216 projekata iskazalo je interes za energetsko odobrenje, a zbog sporosti Ministarstva gospodarstva dosada je raspisan tek 21 natječaj
  • 15 milijardi eura investicija je na čekanju

U deset mjeseci samo četiri projekta obnovljivih izvora energije dobila su energetsko odobrenje, ključni papir za razvoj OIE projekata prema novom Zakonu o tržištu električne energije. U siječnju ove godine, naime, sukladno članku 133. spomenutog Zakona, 216 projekata iskazalo je interes za energetsko odobrenje, a zbog sporosti Ministarstva gospodarstva do sada je raspisan tek 21 natječaj.

Podatak o završenim natječajima još je više poražavajući – do trenutka pisanja ovog teksta okončano ih je tek šest. A da stvar bude još gora, dvoje od šest investitora u propisanom roku nije platilo obveznu naknadu od 50 kuna po kw snage projekta, pa je tako u više od godinu dana od donošenja novog Zakona u Hrvatskoj samo četiri projekta, ukupne snage od 32 MW solarnih elektrana u Međimurskoj županiji uz jednu baterijsku pohranu u Šibenskoj županiji dobilo ‘zeleno‘ svjetlo za daljnji razvoj.

U isto vrijeme investitori u 15 tisuća MW projekata godinu dana besposleno vrte prstima i čekaju službenike Ministarstva gospodarstva da odrade svoj posao. Ili možda da iskažemo to jezikom koji je svima više razumljiv – 15 milijardi eura investicija je na čekanju. 

Uz nevjerojatnu sporost u raspisivanju natječaja, koji su više-manje formalnost jer se raspisuju po prijelaznim odredbama Zakona, Ministarstvo gospodarstva nije ništa revnije niti u donošenju podzakonskih akata. Uredba koja je trebala biti donesena prije 10 mjeseci, a koja bi definirala uvjete natječaja za projekte koji nisu mogli aplicirati po prijelaznim odredbama Zakona, još nije ugledala svjetlo dana. Još krajem prošle godine Ministarstvo je komuniciralo da je Uredba u visokom stadiju gotovosti, ali ni nakon godinu dana nije se pojavila na e-savjetovanju. 

 

Birokratsko usko grlo

 
Prije donošenja spomenutog Zakona, državni tajnik Ivo Milatić, u više je navrata isticao da je cilj novog zakonodavnog okvira ubrzati procedure i maknuti neozbiljne investitore iz igre, no godinu poslije više je nego jasno da nije ostvario taj cilj. Na brojnim konferencijama obrušavao se na ostale dionike na tržištu optužujući ih da ne rade svoje posao, no ‘usko grlo‘ danas je postalo upravo Ministarstvo gospodarstva. I HERA, koja još nije donijela cjenik priključenja projekata na elektroenergetsku mrežu. Kako uložiti u projekt za koji unaprijed ni okvirno ne znate troškove?
 
Procedure su dodatno usporene po donošenju Zakona koji ih je trebao ubrzati, pa bi njihova usporedba s pužem bila uvredljiva za tu životinju. Neozbiljni investitori (a ima ih) također nisu maknuti iz igre. Upravo je plaćanje energetskog odobrenja na početku razvoja trebalo biti eliminacijski korak za ‘šarlatane‘, ali je Ministarstvo gospodarstva u siječnju iz nepoznatog razloga, odlučilo prilično jasnu rečenicu iz članka 133 protumačiti na način da se ipak prilikom predaje dokumentacije i iskaza interesa za energetsko odobrenje ne treba platiti 50 kuna po kw.
 
Rezultat toga vidimo danas: u prvih deset natječaja, četiri su investitora odustala javiti se na natječaje za koje su sami iskazali interes, a dva nisu platila potreban iznos nakon što im je dodijeljeno energetsko odobrenje. Da se Ministarstvo držalo slova Zakona, još u siječnju je moglo od investitora u 6 GW projekata dobiti od naknade za energetsko odobrenje 300 milijuna kuna. Ili manje, ako bi neki investitori odustali, no onda bi u tom slučaju, barem razdvojili ozbiljne investitore od neozbiljnih.
 
Jednako revno Ministarstvo odgovara i na novinarske upite. Naša pitanja o razlozima sporog izdavanja energetskih odobrenja i o logici kojom se vodi Ministarstvo prilikom odabira srećkovića kojima je iskazana čast da im se raspiše natječaj da u konačnici mogu investirati novac u projekt, ostala su neodgovorena. Po kojim kriterijima Ministarstvo odlučuje kome će biti objavljen natječaj? Jesu li projekti za koje je raspisan natječaj slučajno odabrani?
 
Naime, i za ovo malo natječaja koji su raspisani, razvidno je da nisu bili po redoslijedu iskazivanja zahtjeva niti po tome koji od njih može biti ranije završen. Ni po veličini projekta, a niti po najavljenom županijskom modelu. Uz državni HEP, koji je za svoj projekt i prije samog energetskog odobrenja dobio građevinsku dozvolu i izgradio projekt, što je protivno odredbama Zakona, natječaj je primjerice raspisan za Općinu Sućuraj na Hvaru od kud je inače državni tajnik, za nekoliko raštrkanih projekata u Međimurskoj, Šibenskoj i Splitskoj županiji te neke projekte koji su jako daleko od realizacije. Brojni drugi projekti spremniji za završetak i dalje čekaju. 
 

Kako se uređuje ‘kaos‘

 
U vrijeme energetske krize, kada se cijeli svijet okreće obnovljivim izvorima energije kako bi se smanjila ovisnost o plinu, bilo bi logično očekivati da se investitorima omogući ulaganje koje može pridonijeti energetskoj neovisnosti zemlje. Umjesto da proizvodimo struju iz obnovljivih izvora, mi se koncentriramo na uvoz fosilnih goriva i proširenje LNG-a, pa je teško ne zapitati se u čijem je to interesu.
 
I samo da podsjetimo, kada je Lider početkom lipnja pisao da je novi Zakon o tržištu električne energije izazvao kaos i dodatno usporio razvoj novih OIE projekata, državni tajnik Milatić obrušio se na Lider i na dionike na tom tržištu ističući kako se država trudi urediti cijeli taj ‘kaos‘. 
 
- Ne želimo uvoziti skupu električnu energiju pa da nam se svi rugaju. Uostalom, mi nismo Vlada samo za jedan mandat, ovo što mi radimo neće baštiniti samo ova vlada. Mi imamo energetske ciljeve za više generacija – rekao je tom prilikom, no s obzirom na brzinu kojom Ministarstvo gospodarstva rješava energetska odobrenja i uvodi red u ‘kaos‘ na tržištu obnovljivih izvora energije, energetske ciljeve i neovisnost u tom segmentu ćemo zaista postići za vrijeme nekih drugih generacija.

Za sada nam ostaje nada da će novi ministar gospodarstva, nakon što se ekipirao i upoznao sa sektorom, ipak uspjeti uvesti reda na ovo tržište i ubrzati procedure razvoja obnovljivih izvora energije.

 

17. lipanj 2024 19:35