Fondovi pumpaju short pozicije i tjeraju robne burze u crveno

Nema promjene na tržištima burzovnih roba. Mjesec svibanj je bio bearish mjesec ponajviše za agri robe, što potvrđuje i činjenica da je Bloombrg Agriculture Index pao na razini mjeseca za 3,6 posto. Generalno, globalno gledano, nestabilnost i volatilnost i dalje su prisutni.

 

Trgovinski rat, carine, slab američki dolar, nastavak rata u Ukrajini, sve su to faktori koji svaki na svoj način utječe općenito na kretanje burzovnih roba. U takvom kontekstu ne čudi manjak optimizma u gospodarski globalni rast, što se onda negativno iščitava kao znak slabije potražnje.

 

Zbog toga fondovi pumpaju svoje short pozicije, što tjera burze u crveno. Kinetički rat eskalira, a geopolitičke napetosti se pogoršavaju. Sve će se to pomiješati s odlučujućim trenutkom za žetvu sjeverne hemisfere.

 

Što se tiče tjedna iza nas, robne burze su uglavnom bile u nekoj latentnoj fazi, konsolidirajući se prije nekih velikih lipanjskih katalizatora. Ovaj tjedan vidjet ćemo važne statistike zaposlenosti u SAD-u, a sljedeći tjedan podatke o inflaciji prema indeksu potrošačkih cijena i lipanjsko izvješće USDA WASDE.  I uz sve to, lipanj označava početak pravog američkog tržišta vremenskih uvjeta, kada su tržišta žitarica povijesno bilježila ogromne oscilacije cijena.

 

Narodna banka Kine prošli je tjedan smanjila kamatne stope kako bi stimulirala kinesko gospodarstvo usred trgovinskog rata. Paralelno, s druge strane Pacifika, izvršni direktor najveće banke u SAD-u, JP Morgan, u subotu je oglasio uzbunu - američko tržište obveznica će se srušiti pod porastom duga.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, u prosjeku oko 1,5 posto, jer se očekivalo da će OPEC nastaviti s politikom povećanja proizvodnje. Cijene na obje referentne burze su i dalje iznad razine od 60 $/bbl.

 

Generalno, terminske cijene nafte nisu prošloga tjedna osjetnije oscilirale jer nije bilo vijesti koje bi mogle značajnije pokrenuti tržište u jednom ili drugom smjeru. Nema previše razloga da bi se očekivalo ubrzanje rasta gospodarstava, a time i potražnje za naftom. Unatoč tome, iz OPEC-a su signalizirali da kane nastaviti s politikom povećanja proizvodnje.

 

Taj je kartel proteklih godina smanjio proizvodnju, s obzirom na to da se rast gospodarstava usporavao, no posljednjih mjeseci postupno povećava proizvodnju. I doista, na sastanku u subotu OPEC je odlučio povećati proizvodnju i u srpnju za 411 tisuća barela dnevno, kao i proteklih mjeseci, jer je, po njihovim procjenama, odnos ponude i potražnje 'zdrav'.

 

Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF porasle su na početku novog tjedna na razinu iznad 35 €/MWh, jer su ograničenja u opskrbi i geopolitičke napetosti nadoknadile slabiju potražnju. Prema LSEG-u, tekuće održavanje u Norveškoj smanjilo je izvoz, s protokom manjim za 14 milijuna kubičnih metara dnevno od petka. Analitičari očekuju daljnje poremećaje jer bi se u nadolazećim tjednima moglo isključiti do 100 milijuna kubičnih metara dnevno.

 

Istodobno, Ukrajina je pokrenula udare duboko u Rusiji uoči mirovnih pregovora u Istanbulu, smanjujući nade u povratak ruskog plina. Iako je toplije vrijeme ublažilo kratkoročnu potražnju, Europa se i dalje suočava s izazovima u ponovnom punjenju skladišta plina, koja su sada puna samo 48,3 posto. Osim toga, neki LNG tereti preusmjeravaju se na Bliski istok, gdje ljetna potražnja raste.

U agri svijetu imamo prisutan negativan trend pada cijena na burzama s obje strane Atlantika, i na CBOT-u i na MATIF-u, koji sada traje već tri mjeseca. Nimalo optimistično  za domaće ratare i proizvođače. Kao što smo spomenuli na početku, ulaskom u mjesec lipanj, ulazimo u tzv. weather market, odnosno period kada će vremenske (ne)prilike značajno utjecati na volatilonost i na cijene burzovnih roba.

 

Fondovi su i dalje short na pšenici (preko 40 milijuna tona), short su i na kukuruzu i sojinoj sačmi, dok su long na sojinom zrnu i sojinom ulju. Kretanja dolara utječu na cijene, ali još jedan značajan element je vrijeme, koje se poboljšava i, na sjevernoj hemisferi, nije zabilježen poseban stres za poljoprivredne kulture.

 

Nije baš ni od pomoći situacija u Australiji, gdje bi slabost kineske potražnje mogla uzrokovati porast zaliha na kraju sezone na osam milijuna tona. Iznad šest milijuna tona prenesenih zaliha, bilježimo nedostatak skladišnih prostora. Žetva je još daleko, ali je to situacija koju treba pratiti.

 

Što se tiče EU, Mars procjenjuje prinose za nadolazeću žetvu meke pšenice na preko šest tona/ha, što je pet posto više u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina. EK procjenjuje žetvu za 2025.: pšenice na 126,6 milijuna tona (10,5 milijuna tona više nego prošle godine), kukuruza na 63,8 milijuna tona (1 milijun tona manje nego prošle godine), ječma na 52,3 milijuna tona (2,9 milijuna tona više nego prošle godine) te uljane repice na 18,8 milijuna tona (na razini prošle godine). 

 

Od 6. lipnja vraćaju se carine na ukrajinski poljoprivredni izvoz u EU nakon ruske invazije. Ukrajina procjenjuje gubitke između 2,8 i 3,5 milijardi eura u 2025. Međutim, povratak carina je privremen; u tijeku su pregovori o dugoročnom trgovinskom okviru, koji će biti pokrenut krajem srpnja. Novi nacrt sporazuma bit će objavljen 5. lipnja, na dan isteka produljenja nultih carina za Kijev.

Kina otkrila novo nalazište uranija i litija

Kina subvencionira željeznicu od Mato Grossa u Brazilu do peruanske luke Chancay na Pacifiku. Kineski COFCO ima 60 posto udjela u toj luci. Međutim, projekt je veći od toga. Cjelokupni projekt, naziva se Brazilsko-peruanski biooceanski koridor, stvarajući željeznicu koja povezuje luku Chancay s Ilheusom u Brazilu na atlantskoj obali.

 

Transkontinentalna željeznica pokazala bi se prilično strateškom za Kinu, smanjujući vrijeme prijevoza kukuruza, soje i željezne rude iz Brazila u Kinu za 10 dana, a istovremeno smanjujući troškove. To je još jedno kinesko ulaganje s ciljem da se diverzificira i udalji od ovisnosti o SAD-u za strateške robe. 

 

Cijene bakra skočile su za gotovo pet posto, na oko 4,90 $/lbs, približavajući se dvomjesečnim najvišim razinama dok su se investitori pripremali za mogućnost američkih carina na uvoz bakra. Rast je uslijedio nakon objave Trumpa u petak navečer da će SAD udvostručiti carine na čelik i aluminij na 50 posto počevši od 4. lipnja, što je pojačalo trgovinske napetosti s ključnim partnerima.

 

EU kritizirala je taj potez, upozoravajući da potkopava napore za postizanje „dogovorenog rješenja“ u tekućem trgovinskom sporu. Eskalacija je potaknula nagađanja da bi bakar mogao biti sljedeći, posebno usred tekuće američke istrage o uvozu bakra. Cijene bakra u SAD-u sada se trguju s premijom većom od 10 posto u odnosu na londonske cijene, jer trgovci uračunavaju rizik od novih carina. Trump je prethodno pokrenuo istragu usmjerenu na zaštitu domaće industrije bakra i promicanje preseljenja talionica.

 

Kina je otkrila novo nalazište s potencijalno 30 milijuna tona uranija i litija. U pustinji Ordos, kineski istraživači pronašli su ogromna nalazišta uranija u pješčenjacima nastalim djelovanjem vjetra, što je neviđen rezultat u svijetu. Ovo nalazište bi u budućnosti moglo promijeniti globalnu ravnotežu.

 

Strateška ovisnost Kine o uvozu je svima znana. Danas Kina uvozi gotovo sav uran potreban za napajanje svojih 57 nuklearnih reaktora (plus još 30 u izgradnji i preko 40 planiranih), uzimajući ga uglavnom iz Kazahstana (50 posto), Uzbekistana (20 posto), Kanade (15 posto), Namibije (10 posto) i Rusije (5 posto).

 

Kina trenutno troši između 12 i 14 tisuća tona uranija godišnje, ali potražnja bi se mogla udvostručiti na 25 do 30 tisuća tona do 2030., odnosno na 35 do 40 tisuća tona do 2035. kako bi se osigurala planirana nuklearna snaga od 200 GWe. Unatoč entuzijazmu, vađenje ne može odmah započeti jer su geološki i klimatski uvjeti pustinje Ordos složeni i potrebno je vremena da se oni ispune.

 

Paralelno s tim, kineski znanstvenici otkrili su ogroman litijev pojas dug 2.800 km u zapadnom Kunlun-Songpan-Ganziju, s dokazanim rezervama od 6,5 milijuna tona i ukupnim potencijalom većim od 30 milijuna. Ovi resursi ne samo da jačaju energetsku sigurnost Kine, već i učvršćuju zemlju kao globalnog tehnološkog diva, sposobnog dominirati cijelim lancem opskrbe: od vađenja i rafiniranja materijala do proizvodnje baterija, električnih automobila, računala i pametnih telefona.