Biznis i politika
StoryEditor

Globalne obveznice pale na povijesno najniže razine, prvi put doživljavaju ‘medvjeđe tržište‘

02. Rujan 2022.

Pod pritiskom čelnika središnjih banaka koji su odlučni u svojim naumima da suzbiju rastuću inflaciju, čak i pod cijenu recesije, globalne obveznice doživljavaju svoje prvo 'medvjeđe tržište' ikad. Bloombergov globalni indeks ukupnog prinosa državnih i investicijskih korporativnih obveznica pao je više od 20 posto (na nezaštićenoj osnovi) u odnosu na svoj vrhunac iz 2021., što je ujedno i najveći pad od 1990. godine od kada indeks postoji.

Kako prenosi Reuters, takvi se padovi obično nazivaju medvjeđim tržištima kada pogode dionice, dok su u obveznicama gotovo nepoznat pojam, budući da obveznice slove kao stabilna imovina s pouzdanim povratima. Usporedbe radi, od 1990. godine do vrhunca 2021. godine, globalni indeks ostvario je ukupni povrat od gotovo 470 posto.

Izvanredan je to preokret za imovinu koja podupire veliki dio globalnog financijskog sustava. Posljednjih su godina ulagači često pozdravljali ulaganje u višedesetljetne obveznice, koje je u godinama pada inflacije i kamatnih stopa cvalo, prenosi Business Insider.

Međutim, situacija se počela mijenjati sa postroživanjem monetarne politike SAD-a i Europe, budući da je američka središnja banka Fed od ožujka povećala kamatne stope za ukupno 2,25 posto, a ECB za 0,5 posto. Niti prošlotjedna stroga poruka predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, u kojoj je istaknuo da 'Fed mora nastaviti dok posao ne bude gotov', nije pomogla tržištu obveznica.

Naime, kada središnje banke povise kamatne stope, nove obveznice koje dolaze na tržište nude veći prinos. Zbog toga investitori rasprodaju trenutno postojeće obveznice, koje nude niže povrate, a posljedica je pad kojemu svjedočimo.

Novo investicijsko okruženje

Brza povećanja kamatnih stopa Feda i Europske središnje banke, kao alat za suzbijanje potražnje, a posljedično i smanjenje inflacije, dovela su do kraja četiri desetljeća dugog tržišta obveznica. Obveznice i dionice tonu, globalne obveznice već su izgubile petinu svoje vrijednosti ove godine, što ulagačima zadaje glavobolje.

Na zaštićenoj osnovi, Bloombergov američki agregatni indeks obveznica pao je 12,5 posto u odnosu na svoje najviše razine, a to je više nego dvostruko u odnosu na bilo koji prethodni pad od najveće do najniže vrijednosti od 1970-ih. Indeks globalnih dionica MSCI ove je godine pao 19 posto, a što bi mogao biti najgori godišnji rezultat od 2008. godine.

– Nalazimo se u novom investicijskom okruženju, a ovo je velika stvar za one koji očekuju da će fiksni prihod biti sredstvo za diverzifikaciju rizika u dionicama – rekla je za Bloomberg Kellie Wood, menadžerica za novac s fiksnim prihodom u tvrtki Schroders Plc.

No, Stephen Miller, investicijski konzultant u GSFM-u, rekao je za Bloomberg kako 'sumnja da sekularno tržište obveznica koje je počelo sredinom 1980-ih završava'.

– Prinosi se neće vratiti na povijesno najniže razine viđene prije i tijekom pandemije – dodao je Miller.

Pogoršani uvjeti likvidnosti

Europske su obveznice pak ove godine najviše pogođene zbog rasta cijena prirodnog plina, kao posljedice ruske invazije na Ukrajinu.

No, to uključuje i Ujedinjeno Kraljevstvo gdje Bloombergov indeks koji prati investicijske obveznice u sterlingu također ovaj tjedan doživljava 'medvjeđe tržište'. Razlika prinosa između korporativnih obveznica denominiranih u funtama i dolarima najveća je od 2014. godine, što odražava najveće inflatorne pritiske u Ujedinjenom Kraljevstvu u posljednjih 40 godina. Centralna banka Bank of England upozorila je da bi UK kasnije ove godine mogao ući u pet uzastopnih kvartala recesije.

Azijska su tržišta manje stradala, pri čemu je potpomogao kineski dug, jer tamošnja središnja banka ublažava monetarnu politiku kako bi pokušala pokrenuti drugo najveće svjetsko gospodarstvo.

Iz banke JPMorgan Chase ističu da je brzo zaoštravanje monetarne politike, odnosno najveće povećavanje kamatnih stopa od 1980-ih godina, uništilo likvidnost.

– Ove godine na tržištima obveznica i valuta došlo je do ozbiljnijeg i upornijeg pogoršanja uvjeta likvidnosti u odnosu na druge klase imovine s malim znakovima preokreta – napisali su stratezi i dodali da se medvjeđe tržište obveznica 'približava ekstremnim razinama'.

Ulagači pretpostavljaju da će Fed ovog mjeseca opet povećati kamatne stope, ukupno za 4 posto do ožujka 2023. godine. Sve više očekuju i da će Europska središnja banka na jednom od svoja sljedeća dva sastanka ponovno podignuti kamatne stope, i to za nekad nezamislivih, a sada potpuno realnih 75 baznih bodova.

Od velikih se središnjih banaka, dakle, i dalje očekuju veliki potezi u borbi protiv inflacije.

Nužna korekcija

Ipak, s rastom prinosa ulagači s fiksnim prihodom pokazuju veliku potražnju za državnim obveznicama, jer dugoročno očekuju da će kreatori politika morati promijeniti smjer ako povećane kamatne stope pomognu usporiti gospodarstvo i sniziti inflaciju. U SAD-u se sljedeće godine očekuje najmanje jedno smanjenje kamatnih stopa od 25 baznih bodova.

– Trenutni trend ne bih okarakterizirao kao novo sekularno tržište obveznica, već kao nužnu korekciju iz razdoblja neodrživo ultraniskih prinosa. Naša su očekivanja da će prinosi ostati niski prema dugoročnim povijesnim standardima, a u 2022. će vjerojatno biti vrhunac u prinosima od desetogodišnjih obveznica u trenutnom ciklusu – rekao je za Bloomberg Steven Oh, globalni voditelj kredita i fiksnih prihoda u PineBridge Investments LP.

– Iako rastuće kamatne stope kratkoročno mogu biti bolne za vlasnike obveznica jer trenutne cijene padaju, viši prinosi koji rezultiraju na kraju će značiti veće nominalne tokove prihoda i povrate – rekao je Jim Solloway, glavni tržišni strateg u SEI za Business Insider.

– U ne tako dalekoj budućnosti, pojavit će se sjajna prilika za kupnju obveznica jer nam središnje banke jamče globalnu recesiju – zaključila je Wood za Bloomberg.

27. studeni 2022 05:57