Gotovo polovica iseljenika razmišlja o povratku u Hrvatsku

Prema istraživanju Zemlja zvana čežnja – kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku, koje su proveli Velimir Šonje, Ivan Burić i Antun Krešimir Buterin u suradnji s udrugom Meeting G2 Croatia, 49 posto hrvatskih iseljenika razmišljalo je o povratku u domovinu. No kada se pogledaju konkretne namjere, brojke su znatno niže - samo devet posto ispitanika procjenjuje da će se u Hrvatsku doseliti u iduće dvije godine.

Od ispitanika koji razmišljaju o povratku u Hrvatsku, 33,7 posto smatra da je vrlo malo ili malo vjerojatno da će se doseliti 2026. ili 2027. godine, 45 posto da je to donekle vjerojatno, 14 posto da je vrlo vjerojatno, a sedam posto povratak smatra sigurnim. Ako se ti podaci projiciraju na ukupan uzorak, proizlazi da šest posto njih smatra vrlo vjerojatno da će se u iduće dvije godine doseliti u Hrvatsku, a tri posto je u to u potpunosti sigurno. Najviše povrataka može se očekivati iz Europe, SAD-a i Južne Amerike, a tek zatim slijede Kanada i Australija.

Istraživanje je provedeno među pripadnicima poslovne dijaspore - visokoobrazovanim stručnjacima, menadžerima i poduzetnicima hrvatskog podrijetla koji žive i rade u inozemstvu. Cilj je bio razumjeti kako percipiraju Hrvatsku kao zemlju za život i ulaganje te što bi ih moglo potaknuti na povratak.

Rezultati pokazuju da se u većini slučajeva ne radi o povratku u mirovinu, nego da povratak razmatraju mlađi i srednje dobni ispitanici, često u razdoblju karijerne zrelosti. Među njima su oni koji već imaju međunarodno poslovno iskustvo i kapital te bi, uz stabilnije uvjete, bili spremni ulagati i pokretati poslove u Hrvatskoj.

Autori istraživanja ističu da iza snažnih emocionalnih veza prema domovini postoji ‘latentna energija povratka’ koja bi se mogla aktivirati kada bi ekonomski, politički i institucionalni uvjeti bili povoljniji. Glavne prepreke koje navodi dijaspora su standardne: birokratske procedure, pravna i institucionalna nesigurnost, administrativni procesi dobivanja dozvola i prijava poslovanja.

Iako je riječ o podacima prikupljenim na prigodnom uzorku, autori ističu da rezultati snažno sugeriraju kako bi intenziviranje ulaganja vjerojatno potaknulo useljavanje obrazovanih, stručnih, poduzetnih i ambicioznih hrvatskih ljudi, koji bi svojim znanjem, iskustvom i kulturnim kapitalom mogli doprinijeti ne samo ekonomskom, nego i svekolikom društvenom razvoju Hrvatske.

Autori zaključuju da bi, za poticanje povratka, bilo ključno ‘shvatiti kako naši iseljenici poimaju poslovnu i investicijsku klimu te saslušati njihove preporuke za njezino poboljšanje’.

- Kroz to se mogu filtrirati politike koje bi mogle potaknuti povratak, osobito studenata, radnika i poduzetnika prije mirovine - stoji u zaključku istraživanja.

Prema autorima, upravo bi ekonomski, politički i institucionalni uvjeti, oni isti koji su nekad potaknuli iseljavanje, mogli postati odlučujući čimbenici koji će u budućnosti potaknuti povratak dijaspore i ulaganja u Hrvatsku.