Građani Europske unije žele niže poreze i slabije javne usluge

Biste li pristali plaćati više poreze ako bi to značilo bolje javne usluge ili biste radije smanjili poreze čak i ako bi to oslabilo sustav zdravstva, obrazovanja i javne infrastrukture? Europljani su po tom pitanju duboko podijeljeni, ali prevladava stav u korist smanjenja poreza. Prije svega, takav stav prevladava u Hrvatskoj, gdje 57 posto ispitanika smatra kako su porezi previsoki, a sličan je stavi i u Sloveniji te Estoniji. Nordijske zemlje pak, poput Finske i Švedske i dalje čvrsto brane model visokih poreza i jake države.

Prema podacima Eurobarometara, u travnju 2025. čak 39  posto ispitanika u EU-u složilo se s tvrdnjom da su 'porezi previsoki i trebalo bi ih smanjiti, čak i ako to znači manje ili slabije javne usluge'.

Nasuprot tome, 27 posto podupire ideju plaćanja viših poreza za bolje i brojnije javne usluge, dok 26  posto smatra da sadašnja razina poreza i javnih usluga treba ostati nepromijenjena. Ostatak (8  posto) nije siguran.

- Ekonomske poteškoće kroz koje prolazi Europa mogu objasniti pad podrške višim porezima - ocjenjuje Olivier Jacques, izvanredni profesor na University of Montreal, za Euronews Business.

Smanjenje poreza uz visoku cijenu

Najveću sklonost smanjenju poreza, čak i ako to znači rezanje javnih usluga, iskazali su građani Slovačke (59  posto), Hrvatske (57  posto), Estonije (53  posto) i Slovenije (50  posto). Više od polovice ispitanih u tim zemljama odabralo bi porezno rasterećenje umjesto snažnih javnih sustava. Iznad 45  posto podrške toj ideji zabilježeno je i u Grčkoj (48  posto), Rumunjskoj (48  posto), Poljskoj (47  posto) te Belgiji, Latviji i Mađarskoj (45  posto).

- Ljudi uglavnom odbijaju veće poreze kada nemaju povjerenja u vlast i strahuju da će dodatni prihodi biti zloupotrijebljeni. Razina političkog povjerenja izrazito je visoka u Skandinaviji, a vrlo niska u istočnoj Europi, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj -  objašnjava Dimitri Gugushvili, poslijedoktorski istraživač na KU Leuven u Belgiji.

Njegove tvrdnje potvrđuju i podaci. Najmanju podršku smanjenju poreza nauštrb javnih usluga bilježe Finska (22  posto), Švedska (24  posto) i Danska (26  posto), dok su Njemačka (40  posto), Francuska (37  posto) i Nizozemska (39  posto) blizu europskog prosjeka.

Općenito, zemlje srednje i istočne Europe mnogo su sklonije smanjivanju poreza i javnih usluga, dok su sjeverne i zapadne zemlje u tome suzdržanije.

- Podrška oporezivanju raste kada građani vjeruju da zauzvrat dobivaju kvalitetne javne usluge i kada imaju povjerenja u institucije vlasti - ističe Jacques. Dodaje kako zemlje s nižom podrškom oporezivanju obično imaju i nisku razinu povjerenja te nisko zadovoljstvo javnim uslugama.

Tko želi plaćati više za bolje usluge?

Samo 27  posto ispitanika u EU-u podržava 'više poreze za bolje i brojnije javne usluge'. Najviše zagovornika tog pristupa ima u Španjolskoj (42  posto), Švedskoj (42  posto) i Finskoj (40  posto), a slijede Bugarska (39  posto) i Grčka (37  posto). To pokazuje snažnu potražnju za jačanjem javnih sustava u južnoj Europi. I Italija i Portugal (31  posto) bilježe iznadprosječnu podršku.

- Viša razina obrazovanja i lijeva ideološka orijentacija snažno koreliraju s podrškom većem oporezivanju -  navodi Jacques, dodajući kako je 'lijeva identifikacija osobito visoka u Španjolskoj, što objašnjava i visoku podršku većim porezima u toj zemlji'.

Bugarska pritom odskače od obrasca istočne Europe jer značajan dio javnosti ondje podržava jačanje javnih usluga i uz više poreze.

Najnižu podršku bilježi Luksemburg (16  posto) te Latvija, Slovačka i Belgija (17  posto). U srednjoj i istočnoj Europi podrška je općenito niska,  Poljska, Mađarska, Rumunjska, Litva i Slovenija kreću se između 22 i 23  posto. Niska je i u Njemačkoj (20  posto), Austriji (20  posto) i Francuskoj (23  posto).

Važno je naglasiti kako odbijanje viših poreza ne znači nužno i protivljenje boljim javnim uslugama,  često se radi o zahtjevu za većom učinkovitošću postojećeg sustava.

Četvrtina želi zadržati postojeće stanje

Značajan dio građana EU-a (26  posto) smatra da bi porezi i javne usluge trebali ostati na sadašnjoj razini, iako se stavovi među državama članicama uvelike razlikuju. Najveća podrška 'statusu quo' stiže iz Luksemburga (47  posto), Malte (46  posto) i Danske (43  posto), a iznad prosjeka su i Austrija (37  posto), Finska (34  posto), Francuska (32  posto) i Njemačka (31  posto).

Suprotno tome, u južnoj Europi podrška ovom pristupu vrlo je niska. Grčka (11  posto), Hrvatska (13  posto), Italija (18  posto), Španjolska (21  posto) i Portugal (25  posto). To ukazuje na nezadovoljstvo javnosti i snažnu želju za promjenama. Pritom valja podsjetiti da se osobni porezi na dohodak znatno razlikuju diljem Europe, najviši su upravo u nordijskim zemljama, a najniži u istočnoj Europi.