‘;
Ne može se sakriti da nedostatak kadra i izazovi u koordinaciji rada i osiguravanju kvalitete povlače pitanja o učinkovitosti DIRH-a
Odlazak u mirovinu, prelazak na bolje plaćena radna mjesta ili na poslove s drukčijim opisom dužnosti, kao i negativna percepcija njihova rada u društvu, prouzročili su još jedan tipično hrvatski administrativni apsurd – nedostatak državnih inspektora. Manjak ljudi već se osjeti, kapaciteti su smanjeni, a sustav su počele nagrizati praznine u već preopterećenim sektorima. Naime, cijeli sustav proširio je djelokrug obuhvativši nove upravne sfere, što zahtijeva dodatne resurse. I ljudske i financijske, a njih je, naravno, najmanje.
– Izazova ne manjka – odgovaraju u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH) tipičnim jezikom strogo regulirane djelatnosti i navode da nastoje optimirati svoje poslovne procese digitalizacijom i boljim zakonodavnim praćenjem, ali ne može se sakriti da nedostatak kadra i izazovi u koordinaciji rada i osiguravanju kvalitete povlače pitanja o učinkovitosti te institucije, a i njezinoj budućnosti.
Ne nabrijavamo
I, ne, situaciju ne ‘nabrijavamo‘ da bi bila novinarski zanimljiva, nego su te ozbiljne tvrdnje o manjku radne snage i negativnoj percepciji o inspektorima u društvu iznesene u Godišnjem planu rada istoimene institucije za ovu godinu, koji potpisuje sâm glavni državni inspektor Andrija Mikulić. U tom dokumentu, u SWOT analizi, tako stoji da su glavne slabosti te institucije ‘nezadovoljstvo državnih službenika percepcijom inspektora u društvu, odljev inspektora zbog odlaska u mirovinu, ali i na bolje plaćena mjesta ili s drugim opisom poslova, manjak inspektora i ostalih državnih službenika te kratki vremenski rokovi za provedbu procesa, što onemogućuje jačanje efikasnosti i optimizaciju poslovnih procesa‘. Kad se tomu pribroje prijetnje navedene u analizi, a koje uključuju velik obujam upravnih područja koja ta institucija nadzire i utjecaj količine zaprimljenih predstavki na uspješnost provedbe poslovnih procesa inspekcije, ispada da je sustav u teškoj krizi i da treba ozbiljno restrukturiranje.
Golemi sustav
A sustav o kojem govorimo doista je golem. Naime, u Državnom inspektoratu, odgovaraju nam iz te institucije, 1. ožujka 2025. zaposlen je ukupno 1261 državni službenik i namještenik. Ako je definicija velike tvrtke da upravlja s više od 250 radnika, onda je DIRH doista golem sustav, zbog čega se stavke navedene u SWOT analizi ne smiju olako shvatiti.
– Prošle godine prestala je državna služba za 87 državnih službenika, od kojih je 56 ostvarilo pravo na mirovinu, njih 26 sporazumom je prestala državna služba, tri službenika otišla su po sili zakona, a dva na temelju potpisanih sporazuma o premještaju. Istodobno je 2024. u DIRH-u, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima, bilo zaposleno 66 državnih službenika na temelju obavljenih javnih natječaja za prijam u državnu službu – odgovorili su iz DIRH-a pa smo ih, logično, pitali i za plaće.
– Plaće svih državnih službenika u tijelima državne uprave propisuju se na temelju Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti radnog mjesta u državnoj službi, a osnovica koja je trenutačno na snazi propisana je u Dodatku IV. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Plaća inspektora II. vrste iznosi oko 1250 eura neto, plaća inspektora oko 1400 eura neto te višeg inspektora oko 1550 eura neto – odgovorili su iz DIRH-a.
Koliko je uvijek inspektora na bolovanju, kako raspoređuju rad, koliko su opterećeni i kako reagiraju na prijave kojih ne manjka, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.