Tijekom ove godine inflacija bi trebala iznositi oko četiri posto, ocjenjuje Hrvatska narodna banka (HNB) nakon objave prve procjene Državnog zavoda za statistiku koji je pokazao da je stopa inflacije u prosincu oslabila na 4,5 posto, sa 4,7 posto u studenom. Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u prosincu se nastavila usporavati (na 5,4 sa 5,5 posto u studenom). Kako pojašnjavaju u središnjoj banci, tome su pridonijela smanjenja godišnjih stopa rasta cijena svih glavnih podkomponenata inflacije osim energije.
- Smanjenje inflacije na godišnjoj razini odražava zamjetno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka u četvrtom tromjesečju ove godine uz povoljan učinak baznog razdoblja, odnosno prestanak djelovanja razmjerno visokih mjesečnih poskupljenja iz prosinca 2022. na međugodišnju stopu inflacije. S druge strane, godišnja stopa inflacije energije primjetno se povećala zbog nepovoljnih baznih učinaka, odnosno znatno izraženijeg pojeftinjenja naftnih derivata u prosincu u odnosu na studeni koje je zabilježeno prošle u odnosu na ovu godinu - navodi se u komentaru.
Primjetno usporavanje
Godišnja stopa inflacije cijena energije tako se povećala s - 4,1 posto u studenom na - 0,5 posto u prosincu, dok su se primjetno smanjile inflacija cijena hrane (sa 7,7 posto u studenom na 6,5 posto u prosincu), industrijskih proizvoda (sa 4,6 posto na 3,7 posto) te usluga (sa 8,6 na 8,1 posto).
- Smanjenje inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga ujedno se odrazilo i na primjetno usporavanje godišnje stope temeljne inflacije (koja ne uključuje cijene energije i hrane), sa 6,8 posto u studenom na 6,1 posto u prosincu. Ipak, ona je i dalje povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli pritisci proizašli iz snažnog rasta plaća i solidne potražnje - ocjenjuju u HNB-u.
Na razini cijele godine, prosječna godišnja inflacija mjerena HIPC-om usporila se sa 10,7 posto u 2022. na 8,4 posto u 2023. godini. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u prosincu usporila na 4,5 posto, sa 4,7 posto zabilježenih u studenom. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prije svega zbog djelovanja još znatno nepovoljnijeg baznog učinka na inflaciju cijena energije nego što je to u slučaju Hrvatske, ubrzala sa 2,4 posto u studenom na 2,9 posto u prosincu, naglašavaju u HNB-u
- No, temeljna inflacija u europodručju se nastavila usporavati te se s razine od 3,6 posto u studenom spustila na 3,4 posto - ističe se u komentaru.
Jačanje zamaha
- Zamah temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) u prosincu se vrlo blago povećao, što odražava jačanje zamaha inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga, no svi su navedeni zamasi i dalje na niskoj razini. Nasuprot tome, zamah inflacije cijena hrane i energije, kao i zamah ukupne inflacije u prosincu su se nastavili usporavati - navodi HNB.
Nakon 8,4 posto ostvarenih u 2023. godini, u 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije te bi ona mogla iznositi četiri posto na razini cijele 2024. godine, kažu u središnjoj banci.
- Pritom bi se trebale smanjiti godišnje stope inflacije cijena svih glavnih podkomponenata, poglavito hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije i drugih sirovina na cijene dobara i usluga - zaključuje se u komentaru.