Hrvatska narodna banka (HNB) upozorava na nove znakove usporavanja gospodarstva Europske Unije što uzrokuje usporavanje i u Hrvatskoj, prenosi Index.
Očekivani rast BDP-a Hrvatske ove godine je revidiran na niže, s 2.9 posto na 2.5 posto, nastavlja se u biltenu. To je ipak puno snažniji godišnji rast od prosjeka EU, ali se usporavanje na razini EU već počelo osjećati u Hrvatskoj.
- Kada je riječ o kretanjima u trećem tromjesečju ove godine, model brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, zasnovan na relativno malom broju podataka dostupnih uglavnom za srpanj, upućuje na blagi pad realnog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, zbog čega bi godišnja stopa rasta mogla usporiti na 2.5 posto - napominje HNB.
Ako konačni podaci pokažu pad BDP-a u trećem tromjesečju i nastavi se u četvrto tromjesečje, Hrvatska bi tehnički bila u recesiji (dva uzastopna kvartala pada BDP-a).
Prvu polovicu ove godine je obilježio dosta snažan rast BDP-a Hrvatske.
- Gospodarska se aktivnost u drugome tromjesečju tako povećala za 1.1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje te je bila za 2.7 posto veća u odnosu na isto razdoblje 2022. - stoji u priopćenju.
Najveći doprinos rastu je došao iz potrošnje i izvoza usluga (uglavnom turizam), rasta realnog dohotka (rast cijena prošle godine je bio veći od rasta plaća), dok su druge sastavnice bile relativno neutralne po pitanju rasta ili pada.
- Gospodarska je aktivnost nastavila rasti na tromjesečnoj razini u većini djelatnosti, izuzev građevinarstva i poljoprivrede. U prvoj polovici godine su snažno rasle financijske djelatnosti, a HNB to objašnjava rastom neto kamatnih marži banaka, što uključuje i prihode od prekonoćnih depozita kod HNB-a - objašnjava se u priopćenju.
Podaci za srpanj i kolovoz upućuju na pad turizma
Iako je model o kretanjima u trećem tromjesečju zasnovan na relativno malom broju podataka dostupnih uglavnom za srpanj, to je potaknulo HNB da smanji prognozu rasta ovogodišnjeg BDP-a s prijašnjih 2.9 posto na 2.5 posto. Industrijska proizvodnja je zamjetno počela padati zbog smanjenja proizvodnje energije i trajnih proizvoda za široku potrošnju.
- Osim toga, dostupni podaci za srpanj i kolovoz upućuju na blagi pad broja noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu - upozorava HNB.
Rast inflacije
Nakon višemjesečnog pada zabilježen je i rast inflacije, s 8 posto u srpnju na 8.5 u kolovozu. To je primarno rezultat poskupljenja energije (gorivo, plin, električna energija...), dok se temeljna inflacija (rast cijena bez hrane i energije) smanjila s 9.5 posto na 9.2 posto. Rast cijena hrane je također usporio, sa srpanjskih 11.8 posto u odnosu na isti mjesec 2022. na 10.3 posto u kolovozu.
Pad rasta cijena hrane i industrijskih proizvoda ipak treba uzeti s rezervom jer ‘...u velikoj mjeri odražava i povoljan učinak baznog razdoblja povezan s iznimno snažnim poskupljenjem tih dobara tijekom 2022.‘ piše HNB.
Usporio je rast i cijena usluga (s 10.8 posto u srpnju na 10.7 posto), a kao razlog za rast cijena usluga HNB navodi ‘znatan rast plaća i prelijevanje prijašnjeg rasta ulaznih troškova izazvano porastom cijena energije i hrane u uvjetima snažne potražnje stranih posjetitelja za turističkim uslugama‘.
HNB ipak predviđa da će ubrzanje inflacije u kolovozu biti privremenog karaktera, pa se do kraja godine očekuje nastavak pada inflacije. To je u skladu s makroekonomskim projekcijama HNB-a, tj. u skladu s očekivanjem pada BDP-a u trećem kvartalu ove godine (srpanj, kolovoz, rujan).
Stambeni krediti sve skuplji
Europska središnja banka (ECB) je podigla ključne kamate za još 25 baznih bodova, što se prelilo na rast kamata banaka.
Kamatne stope u hrvatskim bankama nastavljaju postupno rasti kao posljedica daljnjeg pooštravanja monetarne politike ESB-a, iako među sektorima i instrumentima i nadalje postoje razlike - objavio je HNB.
Prosječna kamata na prvi put ugovorene kredite nefinancijskih poduzeća je u srpnju iznosila 4.77 posto, što je smanjenje u odnosu na lipanjskih 4.97 posto. Kod stanovništva je situacija drugačija, pa se u srpnju zaduživalo s većim kamatnim stopama nego u lipnju.
- Kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u srpnju se povećala za 20 baznih bodova u odnosu na lipanj, na razinu od 3.27 posto, pri čemu je vidljiv utjecaj manjih iznosa prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja u usporedbi s proteklih nekoliko mjeseci, koji se obično odobravaju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka – pišu.
Kamatna stopa na gotovinske kredite je ostala skoro nepromijenjena i u srpnju je iznosila 5.84 posto. Kamatna stopa na prvi put oročene depozite stanovništva je iznosila 1.18 posto, 24 bazna boda manje nego u lipnju.
- Unatoč daljnjem rastu kamatnih stopa na kredite u bankama, kreditna je aktivnost ostala robusna za sektor stanovništva, dok je kreditiranje poduzeća prigušeno - objavio je HNB.